struka(e): povijest, opća

mogoriš (lat. magarisium < arap. maẖrağ: trošak), porez koji su Dubrovčani plaćali humskim i trebinjskim knezovima te bosanskim vladarima za svoje vinograde na njihovu području. Riječ se sačuvala jedino u ruskom jeziku i dubrovačkom narječju. Mogoriš predstavlja nastavak tributa koje su dalmatinski gradovi od X. st. plaćali slavenskim vladarima u zaleđu za zemljišta koja su ondje zakupili. Prema vijestima Konstantina VII. Porfirogeneta, Dubrovnik je plaćao dvije zakupnine: jednu vladarima Zahumljana za vinograde u Rijeci Dubrovačkoj i Zatonu, a drugu vladarima Trebinjana za vinograde u Žrnovnici (današnja Župa Dubrovačka). Taj se danak pod imenom mogoriš prvi put spominje u darovnici srpskoga kralja Radoslava 1234. Iako je isti kralj obećao njegovo ukidanje, Dubrovčani su tek od njegova nasljednika Vladislava uspjeli ishoditi oslobođenje od plaćanja trebinjskoga mogoriša. Posljednji humski mogoriš isplaćen je 1450. bosanskom kralju Stjepanu Tomašu, a padom Bosne 1463. Dubrovnik je bio oslobođen plaćanja toga poreza.

Citiranje:

mogoriš. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mogoris>.