Montana [mɔ:ntæ'nə], savezna država u sjeverozapadnom dijelu SAD-a, uz granicu s Kanadom; 380 831 km², 989 415 st. (2010; 6,9% Indijanci). Dijeli se na niže, istočno područje Velikih nizina (2/3 teritorija) i više, zapadno područje Stjenjaka ili Rocky Mountainsa (3901 m), u kojem je izvorište rijeke Missouri i dio razvođa Atlantskog i Tihog oceana. Klima je kontinentalna; područje u zaleđu planina ima malo oborina (manje od 350 mm). Znatne su šumske površine. U nizinskom području razvijeno je poljodjelstvo uz natapanje (pšenica, ječam, šećerna repa; 2010. u proizvodnji pšenice Montana je zauzimala 3. mjesto u SAD-u) te stočarstvo (2,6 mil. goveda). U rudarstvu najveću važnost imaju bogata ležišta ugljena (6. je država po proizvodnji ugljena u SAD-u 2010), nafte i prirodnog plina te ruda bakra (donedavno rudnici Butte i Anaconda), zlata, molibdena, platinskih metala, ruda cinka, olova, mangana, volframa. U industrijskoj proizvodnji ističe se drvna (rezana građa, drvenjača, papir), prehrambena i naftna industrija. Turizam (Glacier National Park). Glavni je grad Helena (28 190 st., 2010), a najveći je Billings (104 170 st.). – Iako su Francuzi svojatali Montanu već od 1682 (kada je R. R. C. de La Salle cijelu dolinu Mississippija proglasio francuskim posjedom), istraživanje njezina teritorija započelo je tek 1743., kada su braća Pierre i François La Vérendrye prošli kroz njezin jugoistočni dio. God. 1763., zajedno s Francuskom Louisianom zapadno od Mississippija, i Montana je pripala Španjolskoj. Ona ju je tajnim mirom 1800. vratila Francuskoj, pa je i Montana u sastavu Francuske Louisiane 1803. prodana SAD-u. Ekspedicija M. Lewisa i W. Clarka prošla je Montanom 1805–06. Granica s Kanadom utvrđena je ugovorima 1818. i 1846. Prvu stalnu katoličku misiju osnovao je u dolini Bitterroot misionar Pierre Jean De Smet oko 1840. God. 1846. podignut je i Fort Lewis, potonji Fort Benton. Dio Montane zapadno od područja Stjenjaka (Rocky Mountains) pripao je Teritoriju Washington 1853. i, ponovno, 1859; dio istočno od područja Stjenjaka bio je 1854. uključen u Teritorij Nebraska, 1861. u Teritorij Dakota, a 1863. u Teritorij Idaho. Naseljivanje bijelaca počelo je tek nakon otkrića zlata 1862., a već 1864. bio je organiziran Teritorij Montana. Doseljivanje bijelaca pratile su teške borbe s Indijancima. Ustanak Siouxa 1876. kulminirao je u slavnoj bitki kraj rijeke Little Bighorn, u kojoj su Siouxi i Cheyennei porazili, a zatim pobili odred od 200 američkih konjanika s generalom G. A. Custerom na čelu. God. 1872., odlukom američkog kongresa, u Montani je osnovan Nacionalni park Yellowstone, a 1883. Sjeverna pacifička željeznica (The Northern Pacific Railroad). Montana je 1889. postala 41. savezna država SAD-a.
