struka(e): |
ilustracija
MONTECASSINO

Montecassino [montekas:i:'no], benediktinska opatija na području općine Cassino u srednjoj Italiji. Po predaji ju je 529., na temeljima rimske utvrde municipija Casinum, osnovao Benedikt iz Nursije, koji je ondje bio i pokopan. Područje opatije, koje se za potrebe kulta koristilo već od poganskih vremena (Apolonov hram), devastirali su Langobardi oko 577. Pošto je početkom VIII. st. bila obnovljena, posjetio ju je Karlo I. Veliki (787) i pritom joj dao velike povlastice. God. 883. opatiju su opljačkali i spalili Saraceni. Potkraj X. i početkom XI. st. postala je nadaleko poznatim umjetničkim i kulturnim središtem, a jedan od njezinih opata, Fridrik Lorenski, postao je papa Stjepan IX. Za opata Deziderija (budućega pape Viktora III.), koji je bio suradnik i nasljednik pape Grgura VII., doživjela je kulturni procvat. Obnovljena je bazilika, a samostan je opremljen mnogobrojnim rukopisima s minijaturama, mozaicima i liturgijskim predmetima od zlata. Opatija je teško stradala u potresu 1349; poslije obnovljena. Budući da je bila na ključnom položaju koji je kontrolirao prolaz prema Rimu, Nijemci su ju u jesen 1943. iskoristili kao obrambenu utvrdu, pa je u sljedećim mjesecima posve razorena. Zatim je ponovno bila obnovljena. Do danas su sačuvana mnogobrojna slikarska djela iz razdoblja od XIV. do XVII. st., inkunabule, pergamenti i ostali vrijedni dokumenti.

Citiranje:

Montecassino. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/montecassino>.