struka(e): |

Moravska (češki Morava, njemački Mähren), povijesna pokrajina u Češkoj (regije: Jihomoravský, Moravskoslezký, Olmoucký, Zlinský, Jihočeský i Pardubický kraj i Vysočina); 22 349 km² s 3 125 407 st. (2014). Obuhvaća gornji i srednji dio porječja Morave. Od Češke je na zapadu odijeljena Češko-moravskom visočinom (Devět skal, 836 m); na sjeveru obuhvaća gorje Jeseník, a na istoku dopire do Karpata. Kontinentalna klima; srednja temperatura siječnja od –0,7 °C do 3,2 °C, srpnja 16,5 °C. Godišnja količina oborina oko 600 mm. Glavni grad Brno; veći su gradovi Ostrava i Olomouc. U sjevernome dijelu ugljeni bazen (Ostrava-Karviná) i ležišta željezne rude. Metalurgija, metalna i prehrambena industrija. Poljodjelstvo (žitarice, hmelj, šećerna repa, duhan); vinogradarstvo. Moravska je glavna češka regija po proizvodnji vina. – Najstarije stanovnike Moravske, keltske Boje i Kotine, istisnuli su u I. st. pr. Kr. (oko 15. do 10. pr. Kr.) germanski Kvadi. U drugoj polovici VI. st. oni su napustili zemlju, u koju su se vjerojatno već od V. st. postupno naseljivali Slaveni. Uzrok potiskivanja germanskih plemena iz srednjeg Podunavlja bio je dolazak Avara u Panonsku nizinu (567). U prvoj polovici VII. st. Moravska je bila u sklopu saveza slavenskih plemena pod Samom, a 839–906. tvorila je jezgru Velike Moravske (pod kneževima Mojmirom, Rastislavom, Svatoplukom i Mojmirom II.). Tu su državu, uz koju je bilo vezano i djelovanje braće Ćirila i Metoda, 907. srušili Madžari. Naziv Velika Moravska prvi je upotrijebio bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u X. st. Vjerojatno već od druge polovice X. st. Moravska se nalazila pod češkom vlašću, osim kada je kratkotrajno bila dio Poljske (1003–29), odnosno markgrofovija Njemačkoga Carstva (1182–97). Kao područje njemačke kolonizacije (XII–XIV. st.), Moravska je bila poprište oštrih sukoba, a u XV. st. u njoj se proširio husitizam (nasljednici su mu Moravska braća). Za husitskih ratova pripala je njemačkom caru i hrvatsko-ugarskom kralju Sigismundu Luksemburgovcu, 1468–90. bila je pod vlašću hrvatsko-ugarskoga kralja Matije Korvina, a 1526. zajedno s Češkom došla je pod vlast Habsburgovaca. U prvoj polovici XIX. st. Moravska se intenzivno industrijalizirala. God. 1849. postala je krunskom zemljom, s vlastitim zemaljskim saborom, ali i sa svojim predstavnicima u Carevinskom vijeću u Beču. Nakon raspada Austro-Ugarske 1918., ušla je u sastav Čehoslovačke. God. 1928. bila je sjedinjena s čehoslovačkim dijelom Šleske (Zemlja Moravsko-Šleska). Nakon Münchenskoga sporazuma 1938. velik dio Moravske pripao je Njemačkoj, a drugi je dio skupa s Češkom uklopljen u Češko-moravski protektorat. Nakon oslobođenja 1945. Moravska je opet u sklopu Čehoslovačke, odnosno ČSSR, a nakon sporazumnoga razdvajanja Češke i Slovačke 1. I. 1993. u sastavu Češke.

Citiranje:

Moravska. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/moravska>.