Motovun (talijanski Montona), gradić i općinsko središte u središnjoj Istri, 19 km jugozapadno od Buzeta, odn. 21 km sjeverozapadno od Pazina; 397 st. (2021). Ubraja se među najočuvanije istarske srednjovjekovne gradove. Najstariji dio grada na vrhu je strma brežuljka (277 m), nad dolinom rijeke Mirne. Opasan je zidinama (XIII–XIV. st.; šetalište). U jezgru grada ulazi se kroz gradska vrata ranogotičkih obilježja (XIV. st.). Na glavnom trgu nalazi se romaničko-gotička četverokutna kula-zvonik (XIII/XIV. st.) i renesansni bastion s gradskim vratima (1539–47), kasnorenesansna župna crkva sv. Stjepana i gradska loža (XVII. st.), palače i dr. Mnogobrojne crkvice: Blažene Djevice Marije (dei Servi; 1584), sv. Ivana Krstitelja (1521), sv. Bartula (1561) i dr. Na južnim je padinama zidinama okruženo predgrađe i podgrađe. Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta (ljetne škole arhitekture, zdravlja i dr.); filmski festival. Turizam. U okolici vinogradarstvo (teran, pinot, malvazija; podrumarstvo). U blizini je Motovunska šuma, posebni rezervat šumske vegetacije. – Kontinuitet naselja može se pratiti od prapovijesti, kada je na mjestu današnjega grada postojala gradina (kastelijer). Zahvaljujući središnjem položaju u Istri, iznad šume i uz rijeku Mirnu, Motovun se od srednjeg vijeka razvijao kao strateški važno naselje. Prvi se put spominje 804. u Rižanskom placitu kao Montona. God. 929. kralj Hugo dodijelio je pravo ubiranja desetine na području Motovuna porečkomu biskupu, što je 983. potvrdio rimsko-njemački car Oton II. Nakon 1100. Motovun je postao nasljedni zemljišni posjed istarskih markgrofova, a kada je 1209. na čelo Istarske markgrofovije bio postavljen akvilejski patrijarh Volfger, Motovun je došao pod jurisdikciju akvilejskih patrijarha. God. 1278. građani su Motovuna, nakon pobune protiv patrijarha, vlast predali Mletačkoj Republici, u sastavu koje je ostao do njezina ukinuća 1797. U XIV. st. grad se, zbog očuvanja okolne šume koja je bila važan izvor drva za Veneciju, borio protiv Završja pod Pazinskom knežijom i protiv Oprtlja pod patrijarsima. Statut Motovuna, koji nije sačuvan, datira iz početka XIV. st., kada su nastali i statuti većine ostalih gradova na istočnoj obali Jadrana. U XV. st. grad je poharala velika epidemija kuge, a nakon toga motovunski je kraj bio intenzivnije naseljivan slavenskim stanovništvom, što se nastavilo i u XVI. st. Tijekom Rata za Gradišku (1615–18) područje Motovuna znatno je stradalo. Nakon pada Mletačke Republike, Motovun je od 1809. bio u sastavu pokrajine Istre (tzv. Istarska intendanca), koja je pak bila sastavni dio Napoleonovih Ilirskih pokrajina. God. 1813. grad je zajedno s cijelom Istrom došao pod austrijsku vlast. Od 1918. nalazio se u sastavu Kraljevine Italije, a nakon kapitulacije Italije 1943. odlukama ZAVNOH-a uključen u Hrvatsku, ali ubrzo pada pod njemačku vlast. Od 1945. nalazi se u Hrvatskoj, u okviru općine Pazin.
