Motovunska šuma

Motovunska šuma (prije Šuma sv. Marka), najveća očuvana primorska autohtona šuma tvrdoga lisnatoga drveća u Hrvatskoj. Nalazi se u Istri, uz rijeku Mirnu i njezin pritok Botonegu. Ostatak je nekadašnjih sredozemnih nizinskih šuma iz dolina jadranskih rijeka. Zahvaljujući strogu šumskomu redu, održavanomu stoljećima, ostala je pošteđena pod vlašću Venecije, Austro-Ugarske i Italije. God. 1968. tadašnji je Sabor odlučio da se Motovunska šuma iskrči za poljoprivredne potrebe, iako je ona već od 1949. zaštićena u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije. Krčenje je započelo, ali nije dovršeno. U granicama koje je postavila austrijska uprava (s manjim izmjenama), Motovunskom šumom danas gospodari Javno poduzeće Hrvatske šume, na nešto više od 1200 ha. Zaštićeno je nešto manje od 300 ha, što danas čini četiri od 18 odjela gospodarske jedinice Mirna.

Fitocenološki, Motovunska šuma zajednica je običnoga graba i hrasta lužnjaka (Carpino betuli-Quercetum roboris submediterraneum). Sastav drveća u njoj izravno ovisi o oborinskoj i podzemnoj vodi, razina koje je kritična za uspijevanje hrasta lužnjaka. Kada je pri izgradnji novoga korita rijeke Mirne i cestâ u dolini te akumulacije u dolini Botonege poremećen vodeni sustav, najviše je stradao upravo hrast lužnjak. Danas su u Motovunskoj šumi najzastupljenije vrste jasen, topole, koje su sađene u kulturama, i hrast lužnjak, a vrlo malo ima običnoga graba i brijesta, koji je stradao od gljivične bolesti (holandska bolest brijesta).

Citiranje:
Motovunska šuma. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 3. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42134>.