TRAŽI DALJE:
STRUKE:

moždana kap

ilustracija
MOŽDANA KAP, uzroci moždane kapi

moždana kap (apopleksija mozga, cerebrovaskularni inzult), moždani udar, krajnji ishod patoloških promjena na krvnim žilama mozga uzrokovanih mnogobrojnim rizičnim čimbenicima: neliječeni povišeni krvni tlak, dijabetes, pušenje, pretilost, stresni način života, poremećaj masnoća u krvi, nasljedni čimbenici i dr. Otkrivanjem i liječenjem rizičnih čimbenika moždana kap može se izbjeći. Inzult (napadaj) obično nastaje naglo, u roku od nekoliko minuta do nekoliko sati, katkad tijekom dana, a češće noću. U potpuno izraženoj kliničkoj slici prevladavaju motorički simptomi (kljenuti), te osjetni ili govorni ispadi; ovisno o žarištu oštećenja oni se mogu javiti u kombinaciji s psihičkim simptomima. Razlikuje se hemoragični inzult, koji nastaje zbog krvarenja u moždanu tvar, najčešće zbog povišena krvnoga tlaka, prodora krvi iz žile i pritiska na moždano tkivo, ili zbog anomalija krvnih žila, te ishemijski inzult, koji nastaje zbog začepljenja krvne žile embolijom ili trombozom, izvan lubanje ili unutar nje. U prvom je slučaju nastup inzulta nagao, dok se u drugom obično razvija postupno. Katkada se ponovno javljaju manji inzulti koji prolaze gotovo nezapaženo, ali nakon nekog vremena dovode do psihičkih promjena i vaskularne demencije. Akutni inzult liječi se uspješno u jedinicama intenzivne njege, nakon čega slijedi sustavna neurološka rehabilitacija bolesnika.

Citiranje:
moždana kap. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 5. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42186>.