Mrtvo more (hebrejski Yam Ha-Melah, arapski Al-Baḥr al-Mayyit i Baḥr Lūṭ), slano jezero u Izraelu, Palestini i Jordanu; dugo 67 km, široko do 18 km, obuhvaća 810 km². Leži u najnižem dijelu tektonski spuštene Jordanske udoline, koja se preko Crvenoga mora nastavlja u istočnoafrički tektonski jarak. Obale su mu pretežno niske; u južnome dijelu močvarne. U sjeverni dio Mrtvoga mora ulijeva se rijeka Jordan; ostali su mali pritoci duž istočne i zapadne obale u najvećem dijelu godine suhi. Otjecanja nema. Srednja razina Mrtvoga mora nalazi se 429 m ispod srednje razine Sredozemnoga mora (2015); duboko je do 356 m. Mrtvo more najveća je depresija na površini Zemlje; posljednjih godina razina mu se godišnje snižava za 1 m. Velika slanost (od 270‰ do 332‰), koja je u Mrtvome moru veća nego u bilo kojem bazenu bez otjecanja na svijetu, rezultat je jakog isparavanja (prosječna godišnja količina oborina ne prelazi 100 mm). Zbog toga u Mrtvome moru nema, osim bakterija, ni biljnih ni životinjskih organizama, pa mu odatle i naziv. Različite soli (magnezijeve, natrijeve, kalijeve i dr.) industrijski se iskorištavaju (kozmetika i dr.); oko južnoga dijela ima i asfalta. Lječilišni turizam. Okolica Mrtvoga mora vrlo je rijetko naseljena. Redovite plovidbe nema. Prema biblijskoj tradiciji ovdje su se nalazili gradovi Sodoma i Gomora. Kraj zapadne obale Mrtvoga mora pronađeni su 1947. glineni ćupovi sa starim hebrejskim rukopisima (→ eseni, esenski svitci). U antičko doba nazivalo se Lacus Asphaltites.
