TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Niniva

Niniva (akadski Ninua, hebr. Nineve), drevni mezopotamski grad na lijevoj obali Tigrisa, nedaleko od današnjega Mosula, Irak. Svoj procvat Niniva je doživjela kao glavni grad Asirskoga Kraljevstva od kralja Sanheriba (vladao 704. do 681. pr. Kr.); razorili su ju Medijci i Babilonci 612. pr. Kr. Arheološki ostatci građevina i keramike svjedoče o naseljenosti već u VI. tisućljeću pr. Kr., čemu je posebice pridonio njezin strateški položaj. Babilonski kralj Hamurabi dao je sagraditi hram božice Ištar; pri iskapanjima njegovih ostataka pronađena je brončana glava gotovo prirodne veličine, remek-djelo akadske umjetnosti (ranije se držalo da je to portret Sargona, osnivača akadske dinastije, a predstavlja zapravo kralja Naram-Sina). U vrijeme kralja Sanheriba grad je bio utvrđen dvostrukim zidinama, sagrađen je vodovodni i kanalizacijski sustav. Raskošna kraljeva palača bila je urešena bareljefima u emajliranoj opeci. Ašurbanipal (669. do 627. pr. Kr.) sagradio je novu palaču kojoj su pročelja krasili kipovi krilatih bikova i lavova, a unutarnje odaje lovačke i ratničke scene. U palači je bila smještena i čuvena biblioteka s oko 22 000 glinenih pločica ispisanih klinovim pismom (danas se čuvaju u British Museumu i Louvreu). Među hramovima izdvajaju se Mardukov i Nabuov, podignuti oko 1300. pr. Kr., te Asarhadonova palača iz VII. st. pr. Kr. Razorena Niniva (612. pr. Kr.) ostala je zatrpana sve do 1820; iskapanja su započela 1842. U Bibliji Niniva je simbol Izraelu neprijateljske sile, čiju propast navještavaju proroci Nehum i Sefanija.

Citiranje:
Niniva. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 27. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43872>.