Nipur (Nippur), drevni mezopotamski grad, južno od Babilona (između Eufrata i Tigrisa), danas brežuljak s ruševinama Nuffar, Irak. Njegovi se početci smještaju u IV. tisućljeće pr. Kr., a od III. tisućljeća pr. Kr. bio je vjersko i kulturno sumersko središte za koje se vjerovalo da je upravo ondje Enlil, vrhovni bog sumerskoga panteona, stvorio čovjeka. Premda nikada nije bio glavni grad, Nipur je imao veliku političku važnost jer su svi kraljevi morali biti posvećeni u njegovim hramovima; zato u mnogobrojnim ratovima nikada nije bio razoren. Arheološka iskapanja (od 1888) otkrila su ostatke bedema, Enlilov hram sa ziguratom, hram božice Inane (oko 2700. pr. Kr.) te različite druge građevine. Važni nalazi (oko tisuću glinenih pločica) na klinovu pismu bitno su pridonijeli razumijevanju sumerske književnosti; osobito je važna pločica (oko 1500. pr. Kr.) na kojoj je ucrtan plan grada Nipura s hramovima, gradskim vratima, kanalima, parkovima – najstariji otkriveni plan jednoga grada. Na pločicama je zabilježena i najstarija inačica epa o Gilgamešu, mnoštvo administrativnih, zakonskih, medicinskih i poslovnih zapisa te školski tekstovi.
