nuklearni rat, međunarodni sukob koji se vodi uporabom nuklearnoga oružja; na globalnoj razini kao svjetski ili samo na određenom području kao ograničeni. Za njegovo vođenje, osim količine i razvijenosti nuklearnoga oružja, važno je i posjedovanje prijenosnih sredstava kojima se to oružje vodi do cilja (rakete, bombe, granate, torpeda, mine i dr.), kao i platformi s kojih se ono upućuje na cilj (zrakoplovi, brodovi, podmornice, stacionarne i pokretne lansirne rampe). Pretpostavlja se da bi nuklearni rat po opsegu razaranja i broju žrtava daleko nadmašio sve dosadašnje konvencionalne ratove, te da bi imao katastrofalne posljedice za čovječanstvo (razornim učincima i osobito radiološkom kontaminacijom bile bi zahvaćene i zemlje koje nisu izravno uključene u takav rat). Svijest o mogućnosti izbijanja nuklearnoga rata i njegovim posljedicama potaknula je međunarodne pregovore i sporazume o zabrani nuklearnih pokusa pod vodom, u atmosferi i svemiru (1963), o neširenju nuklearnoga oružja (1968), o zabrani postavljanja oružja za masovno uništavanje na morsko dno (1971), o ograničavanju podzemnih nuklearnih pokusa (1974) i dr. U tom su kontekstu važni i sporazumi između SAD-a i Sovjetskoga Saveza (od 1991. Rusije) o ograničavanju strategijskoga naoružanja i njegovu smanjivanju. (→ razoružanje)
