TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Numidija

Numidija (latinski Numidia), u antičko doba teritorij i država u sjevernoj Africi, na području današnjega sjeveroistočnog Alžira. Numidija se u rimskim izvorima javlja od III. st. pr. Kr., kada je Rim došao u sukob s Kartagom. Na tom su se području stvorila dva plemenska saveza: Masilci (Massyli) u istočnoj, a Masesilci (Massaesyli) u zapadnoj Numidiji. U Drugom punskom ratu (kraj II. st. pr. Kr.) Masilci su pod vodstvom kralja Masinise pomagali Rimljane, dok su Masesilci pod Sifaksom isprva bili uz Rimljane, ali su poslije prešli na stranu Kartažana. Na kraju rata Rimljani su predali Masinisi i Sifaksovu zemlju, tako da je on zavladao cijelom Numidijom. Masinisu je naslijedio sin Micipsa (od 148. do 118. pr. Kr.), također saveznik Rimljana, a nakon njega zavladao je Masinisin unuk Jugurta, koji se zaratio s Rimljanima (Jugurtin rat od 111. do 105. pr. Kr.). Nakon pobjede i Jugurtina smaknuća Rimljani su Numidiju podijelili između Bokha, kralja Mauretanije i svojega saveznika u Jugurtinu ratu, te Jugurtina brata Gaude. God. 46. pr. Kr. Numidija je privremeno pretvorena u rimsku provinciju (Africa Nova); od 30. do 25. pr. Kr. Numidijom vlada pod rimskim protektoratom kralj Juba II. Za Augusta ulazi u sastav provincije Africa proconsularis, a od 198. je samostalna provincija. Pod Rimljanima je Numidija dosegnula visok stupanj civilizacije, koju je uništila invazija Vandala na početku V. st. Arapi su ju osvojili u VII. st. Važni urbani centri u Numidiji bili su Cirta (danas Constantine), Theveste (Tébessa), Thamugadi (Timgad), Lambaesis (Lambèse) i Hippo Regius (Annaba).

Citiranje:
Numidija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 24. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44417>.