TRAŽI DALJE:
STRUKE:

obala

obala, u užem smislu, granična crta između mora i kopna; u širem smislu, pojas između najnižega stanja oseke i granice do koje dopiru valovi, tj. granični pojas između kopna i mora. Obala nastaje uglavnom abrazijom i akumulacijom; abrazijom se razgrađuje i ruši, a akumulacijom povećava i širi. Koji će proces jače utjecati na oblikovanje obale ovisi o otpornosti njezine građe i o položaju prema smjeru vjetrova i mlata mora, odnosno valova. Zbog pokretâ u Zemljinoj kori (epirogenetski i orogenetski tektonski pokreti) ili zbog okomitoga pomicanja morske razine obalna se crta s vremenom okomito pomiče (prema gore pozitivno, prema dolje negativno). Spuštanjem dijelova Zemljine kore ili uzdizanjem morske razine nastaju potopljene (submergentne) obale (rijasi, estuariji, limani, fjordovi i dr.), a uzdizanjem Zemljine kore uzdignute (emergentne) obale. Osim toga obale mogu biti neutralne, vulkanske, koraljne i složene (kompozitne). Obalni pojas ima posebnu floru i faunu, koja je prilagođena naglim promjenama životnih prilika (puževi, školjke, rakovi, crvi i dr.). Obalno hridinasto podmorje postaje sve siromašnije ribom zbog zagađivanja mora i ribolova. – Morske su obale gusto naseljena područja sa snažnim gospodarstvom; rubne primorske zone kontinenata naseljenije su od kontinentske unutrašnjosti. Prekid naseljenosti kontinentskoga primorskoga pojasa i njegova širina određeni su uglavnom prirodnogeografskim obilježjima. Prednosti maritimnoga položaja i maritimne orijentacije odražavaju se u prostornom rasporedu velikih urbanih aglomeracija u SAD-u, Kini, Japanu, Brazilu i nekim europskim državama. Suvremeni proces maritimizacije očituje se u sve jačem koncentriranju gospodarskog života na morskim obalnim prostorima (litoralizacija); more je najjeftiniji prometni put, kojim se prevozi četiri puta više sirovina nego kopnenim, riječnim i zračnim putevima. Uz velika lučka središta s jakim pomorskim gospodarstvom podignuti su veliki industrijski kompleksi (Kobe, Yokohama, Rotterdam, Antwerpen, Marseille-Fos, Dunkerque, Genova). Snažno širenje industrijskih središtâ u blizini morskih luka (litoralizacija industrije) uvjetuje odgovarajuća demografska kretanja, litoralizaciju međunarodne trgovine (ovisno o geografskoj orijentaciji vanjske trgovine) i litoralizaciju kapitala i prometa (uključujući cestovni, željeznički, riječni i zračni promet). Litoralizacija prometa pridonosi razvoju turizma, koji je najjači u litoralnom području toplih mora (mediteranske zemlje i dr.). Negativne posljedice koncentriranja gospodarstva na morskim obalama odražavaju se u izmjeni litoralnoga krajolika i u zagađivanju mora otpadnim vodama i naftom. Najveća onečišćenja obale izazivaju havarije tankera za prijevoz nafte i drugih opasnih tekućina: Amico-Cadiz (1978) u neposrednoj blizini obale Bretanje (Francuska), See Empress (1996) pred obalom Walesa (Velika Britanija) i dr.

Citiranje:
obala. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 22. 1. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44524>.