struka(e):
ilustracija
OBLIĆI, anatomska građa A – mužjaka; B – ženke; 1. papila, 2. usna šupljina, 3. prednji krak živca, 4. stražnji krak živca, 5. izmetni otvor, 6. žlijezda za izlučivanje, 7. crijevo, 8. testis, 9. sjemenovod, 10. četina, 11. kloaka, 12. rektum, 13. jednjak, 14. živčani prsten, 15. zubić, 16. jajovod, 17. jajnik, 18. vagina, 19. ženski spolni otvor, 20. crijevni otvor, 21. ljepljive žlijezde, 22. maternica

oblići (nematodi; Nematoda), razred životinja crvolika, beskolutićava tijela iz koljena oblenjaka (Aschelminthes). Tanko vretenasto tijelo, obično suženo na krajevima, izvana je obavijeno debelom, elastičnom kutikulom. Ispod nje je sloj glatkih uzdužnih mišićnih vlakana. Na prednjem je kraju tijela usni otvor s hitinskim zubićima, prihvataljkama ili pruživim rilom. Duljina tijela u različitih vrsta kreće se od manje od 1 mm do više od 1 m. Crijevo u obliku cijevi završava izmetnim otvorom na stražnjem dijelu tijela s trbušne strane. Živčani sustav sastoji se od okoždrijelnoga živčanog prstena i jednoga para živčanih vrpca koje se granaju po cijelom tijelu. Krvni optok i organi za disanje ne postoje. Organi za izlučivanje parni su kanali sa zajedničkim otvorom na trbušnoj strani, iza usta. Spolovi su, uz neke iznimke, razlučeni; u većine je jasno izraženo spolno dvoličje (dimorfizam). Oplodnja je unutarnja; većina oblića polaže jaja, a manje ih rađa žive mlade (npr. rodovi Filaria, Trichinella). Neke vrste žive u slatkoj i morskoj vodi, druge pak na vlažnoj zemlji, pod lišćem. Najviše vrsta (oko 2500) živi kao unutarnji nametnici u tijelu čovjeka, životinja i biljaka. Od ukupnoga broja vrsta, koji se procjenjuje na 500 000 do 800 000, opisano je oko 10 000 vrsta. Najčešći su paraziti u čovjeku: dječja glista (Ascaris lumbricoides), bijela glista (Oxyuris vermicularis), čovječja glista (Trichuris trichiura), jamna krivousta (Ancylostomum duodenale), zavojita trihina (Trichinella spiralis), gvinejski crv (Dracunculus medinensis) i Filaria bancrofti, uzročnik elefantijaze. U životinjama parazitiraju: konjska glista (Ascaris megalocephala), u dušniku peradi Syngamus trachealis. Mnogi biljni nametnici među oblićima oštećuju biljke i prenose neke viroze (npr. vinove loze). Najopasniji su: pšenična glistica (Anguillula tritici), različiti glistaci (Heterodera), polifagni stabljični oblići (Ditylenchus dipsaci) i oblići korijenovih šišaka (Meloidogyne).

Citiranje:

oblići. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/oblici>.