STRUKE:

obradba podataka

obradba podataka, upisivanje, organizacija, prijenos, pohrana, pronalaženje, analiza i transformacija podataka primjenom skupa logičkih ili aritmetičkih operacija uz pomoć računala. Taj se naziv danas pretežito rabi u pov. kontekstu; obradba podataka u znanosti, gospodarstvu, inženjerstvu, drž. upravi i dr., isprva se provodila bez pomagala (ručna obradba podataka), poslije uz uporabu mehan. sredstava (mehanička obradba podataka), a naposljetku i uz primjenu prvih elektron. računala (automatska obradba podataka). Današnji informacijski sustavi objedinjuju nekadašnje postupke obradbe podataka; podatci se smještaju u baze podataka, u kojima se mogu pretraživati, mijenjati i pregledavati. Transakcijska obradba koristi se za pristup i ažuriranje baze, tj. izravno pregledavanje ili dodavanje podataka, dok se ostali programi za obradbu podataka koriste za izradbu izvještaja o aktivnostima i statusu baze podataka. Primjer takvih suvremenih sustava, koji uključuju sve funkcije, rezervacijski su sustavi zrakoplovnih karata.

Povijesni razvoj. Između 1860. i 1890. u velikim se organizacijama (npr. želj. poduzeća, banke, osiguravateljska društva, drž. uprava) pojavio problem obradbe velikoga broja podataka, koja se tada provodila ručno, uz pomoć tek jednostavnih strojeva za mehan. zbrajanje. Kako bi se posao oko popisa stanovništva 1890. ubrzao, uveden je mehan. sustav obradbe podataka koji je razradio Herman Hollerith, a kojim su se podatci u binarnom obliku bilježili bušenjem rupica na papirnim karticama. Za čitanje kartica koristili su se posebni čitači, dok su mehan. strojevi za zbrajanje sastavljali tablice rezultata. Tvrtka koju je Hollerith potom osnovao bila je preteča tvrtke IBM, i danas jedne od vodećih u svijetu na području informacijskih sustava za obradbu podataka. Spajanjem mehaničkih i el. naprava, tijekom II. svj. rata znanstvenici su razvili računala za specifične potrebe obradbe podataka. Na Harvardu je tako izgrađeno računalo Mark I, koje se koristilo za računanja u mornarici SAD-a, a brit. računalo Colossus izgrađeno je za brzo i učinkovito dešifriranje njem. poruka. Razdoblje automatske obradbe podataka započelo je 1946., razvojem prvog elektron. računala ENIAC, dok je prvo računalo za obradbu podataka u nevojne svrhe UNIVAC razvijeno 1950. Pol. XX. st. automatska obradba podataka podijelila se na obradbu poslovnih i obradbu znanstv. podataka, s različitim tipovima računala za svako područje. Tvrtka IBM je 1953. proizvela prvo velikoserijsko računalo za obradbu poslovnih podataka, a 1964. i prvo višenamjensko računalo koje je moglo koristiti binarnu notaciju za znanstv. primjene kao i decimalnu notaciju za poslovne primjene. Prijašnja podjela na poslovnu i znanstv. obradbu podataka utjecala je i na razvoj programskih jezika, pa se tako još i danas rabe jezici COBOL, isprva predviđen za obradbu poslovnih podataka, i FORTRAN, za programe namijenjene numeričkim izračunima. Noviji programski jezici, npr. Java ili C++, prikladni su za pripremanje obiju vrsta primjenskih programa.

Citiranje:
obradba podataka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 15. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44606>.