Oceanija, zajednički naziv za otočne skupine u središnjem i jugozapadnom dijelu Tihog oceana; oko 840 000 km², oko 14 milijuna stanovnika. Obuhvaća Polineziju, Mikroneziju, Melaneziju i Novi Zeland (katkad se ovamo ubraja i Australija). Najveći su otoci Nova Gvineja i Novi Zeland. Otoci su pretežito koraljni atoli, a neki su i vulkanskoga podrijetla. Klima je tropska s visokom temperaturom i velikom godišnjom količinom oborina, posebno na otocima koji su izloženi pasatnim vjetrovima. U zapadnim dijelovima Oceanije česti su tajfuni. Bujna tropska kišna šuma razvila se u krajevima s mnogo kiše, dok je u suhim područjima raširena savanska vegetacija. Izolirani otoci imaju često i do 90% endemskih biljnih vrsta. Gospodarstvo je na manjim i izoliranim otocima nerazvijeno, a na većima (Novi Zeland, Havajsko otočje) napredno. Domorodačko stanovništvo uzgaja kokosovu palmu, batatu, krušno drvo, jam, žitarice i dr. Razvijeno je plantažno poljodjelstvo (šećerna trska, ananas, banana, kava i agrumi). Na Novome Zelandu i na Havajskome otočju uz poljodjelstvo je razvijeno i stočarstvo te industrija. Ribarstvo uglavnom podmiruje domaće potrebe. Otoci Nauru i Ocean (Banaba) bogati su fosfatima, a Nova Kaledonija niklenom rudom. Glavna su čvorišta zrakoplovnih pruga: Honolulu (Havajsko otočje), Guam (Marijani), Wake, Suva (Fiji) i Auckland (Novi Zeland).
