atomski i molekularni snopovi, jedna od najvažnijih tehnika pripremanja atoma i molekula za istraživanja u atomskoj fizici. U vakuumskoj komori atomi se propuštaju (ekspanzija) kroz malen otvor posude i stvaraju snop u kojem nema sudara između atoma. Snopovi se mogu međusobno ukrštati (križati), čime se istražuju sudari atoma u nadziranim uvjetima. Pri jakoj ekspanziji molekule se ohlade i nastaju nakupine klasteri. Uporabom atomskih snopova ostvarena su mnogobrojna temeljna otkrića, a to je pridonijelo razvoju moderne fizike (npr. magnetni moment protona Stern, Otto; rezonantna metoda za mjerenje magnetskih svojstava atomske jezgre Rabi, Isidor Isaac; magnetni moment elektrona Kusch, Polykarp; fina struktura vodikova spektra Lamb, Willis Eeugene). Praktična primjena najbolje se očituje kod atomskih satova.