struka(e): |
ilustracija
OKVIR, ravninske okvirne konstrukcije: 1. jednokatni okvir s više polja; 2. dvozglobni okvir; 3. trozglobni okvir; 4. okvir trobrodne hale; 5. višekatni okvir

okvir.

1. Građevni nosivi sklop sastavljen od jedne ili više greda (prečaka) te dvaju ili više stupova (potpornja), obično međusobno kruto spojenih. Često je nepokretno oslonjen, kada se, kao i kod lûka, pri vertikalnom opterećenju javljaju i horizontalne reaktivne sile. Takav okvir, ali s dodatnim zglobom, obično je u sredini raspona statički određen, a naziva se trozglobni okvir. S obzirom na materijal, okvir može biti od armiranog ili prednapetoga betona, čelika ili dr. kovine, ili od drva. Armiranobetonski okviri grade se kao punostjeni monolitni ili montažni, čelični od valjanih profila ili zavarivanjem limova, dok se oni drveni danas uglavnom izrađuju kao nosači od lijepljenoga (lameliranoga) drva.

Okvirne konstrukcije, sastavljene od više okvira povezanih u cjelinu, danas su čest konstruktivni sustav zgrada. Mogu biti ravninske ili prostorne, jednorasponske ili višerasponske, a po visini prizemne, jednokatne i višekatne. Prizemne jednorasponske okvirne konstrukcije najčešće se primjenjuju za športske dvorane, hangare i sl., a one višerasponske npr. za prodajne i tvorničke hale; zbog mogućnosti fleksibilna rasporeda prostora, višekatne su okvirne konstrukcije čest nosivi sklop javnih i poslovnih zgrada i nebodera.

2. Pojam koji je u književnu teoriju uveo francuski filozof J. Derrida u knjizi Istina u slikarstvu (1978). Okvir upućuje na granične dijelove teksta koji se ne mogu odbaciti u tumačenju njegova značenja. Premda rubni, dijelovi teksta poput naslova, uvoda, potpisa, bilješki, epigrafa, prema Derridau, prešutno određuju razumijevanje njegove cjeline pa odlučujuće sudjeluju u unutrašnjosti teksta iako nisu njezin sastavni dio. Analizirajući pojam parergona njemačkog filozofa I. Kanta (Kritika rasudne moći, 1790), Derrida pokazuje da okvir nije tek vanjski dodatak umjetničkom djelu koji se može ukloniti pri estetskoj prosudbi. On je povezan s nekim nedostatkom svojstvenim samoj umjetnini pa je kao takav nužna pretpostavka one skrivene unutrašnjosti na razotkrivanje koje se usredotočuje čin interpretacije. No i sami su okviri prema Derridau podložni daljnjem uokvirivanju pa ni jedna interpretacija ili estetski sud ne mogu računati na svoj konačni okvir.

Citiranje:

okvir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/okvir>.