oligarhija (grč. ὀλιγαρχία: vladavina nekolicine), politički poredak u kojem vlast drži mala skupina ljudi. U najširem smislu oligarhija je svaka vladavina manjine, a izraz se, uglavnom, rabi s negativnim vrijednosnim predznakom za režime u kojima je manjina uzurpirala vlast i raspolaže njome na temelju ekonomske ili vojne moći. Kod Aristotela oligarhija, kao izrođivanje aristokracije, vladavina je malobrojnih bogataša u vlastitu korist. Radikalni mislioci (K. Marx, V. I. Lenjin, A. Gramsci) kritiziraju demokraciju u kapitalizmu kao političku formulu koja omogućuje prevlast buržoazije. Prema teoretičarima elita (G. Mosca, V. Pareto) oligarhija je neizbježna značajka društvenog života, koja slijedi iz razlike u sposobnostima elita i mase. Istražujući političke stranke, R. Michels uobličio je željezni zakon oligarhije, prema kojemu svaka organizacija nužno proizvodi oligarhiju, jer postoji tendencija da se moć koncentrira u najmanjem mogućem broju ruku. U svakodnevnom se govoru terminom oligarhija kritički označuje djelovanje različitih uskih društvenih skupina: npr. ekonomska, vojna ili crkvena oligarhija.
