struka(e):
ilustracija
OPATIJA, Clairvaux

opatija (kasnolat. abbatia), samostanska monaška zajednica kojoj je na čelu opat ili opatica; imaju ju uglavnom benediktinci i njihovi ogranci (cisterciti, trapisti i dr.). U širem značenju: kompleks samostanskih zgrada i pripadnih posjeda; crkva koja je nekad bila samostanska. – Po Benediktinskome pravilu mora imati najmanje 12 članova; njezina filijala naziva se priorat ili priorija. Jedna od najznačajnijih opatija bila je Montecassino, a osnovao ju je Benedikt iz Nursije 529. Tijekom idućih stoljeća nicale su benediktinske opatije po cijeloj Europi. Samostani su bili građeni uglavnom prema istoj shemi; uz crkvu, najčešće bazilikalnoga tipa, nalazile su se klauzurne prostorije (rezervirane za ćelije redovnika), kapitularna dvorana, biblioteka sa skriptorijem, škola, radionice, spremišta, opatov stan, bolnica i gostinjac (od osobitog značenja u opatijama uz prometne putove). Autonomnost, konstitucija i darovnice uvjetovali su velik gospodarski napredak opatija kojih su prihode često protupravno uživali i laici, abbacomites. U srednjem vijeku uz opatije se često razvijaju trgovi (sajmovi o svetkovinama), a postupno i veća naselja. Odatle i mnogobrojni toponimi, osobito u Italiji, a i kod nas (Badija, Opatija, Opatovina). Opatije su bile i istaknuta kulturna središta (Montecassino, Monreale, Cluny, Cîteaux, Clairvaux, Mont-Saint-Michel, La Grande-Chartreuse, Lorsch, Fulda, St. Gallen, Westminster, Salisbury). Od naše najstarije opatije ostali su samo tragovi u Rižinicama pod Klisom, a opatija sv. Krševana u Zadru bila je stoljećima jako ekonomsko i kulturno, te u političkom smislu protumletačko središte. U doba reformacije opatijske su posjede konfiscirali protestantski vladari. Za Francuske revolucije mnoge su opatije bile razorene, a posjedi oduzeti. U drugoj polovici XIX. st. preostale opatije ponovno se obnavljaju i postaju središta kontemplativnoga života (Tkon).

Citiranje:

opatija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/45206>.