orlovi, krupne grabežljive ptice iz por. jastrebova (Accipitridae), savinuta, kukasta kljuna, poznate po kružećem letu na velikim visinama (jedrenje). Gnijezde se na visokim stablima i nepristupačnim planinskim liticama. Hrane se različitim sisavcima, pticama, ribama, katkad i strvinom, a plijen hvataju nogama. Mladi su čučavci. Rašireni su po cijelom svijetu. Jedan je od najvećih suri orao (Aquila chrysaetos), dug 75 do 88 cm, raspona krila 204 do 220 cm. Smeđe je boje, a gornji mu je dio repa bijel. Vrlo grabežljiv; plijen kida i guta zajedno s dlakama ili perjem, koje svakih 5 do 8 dana u gvalama izbacuje kroz usta. Nastanjuje različita staništa Europe, Azije i Sjeverne Amerike, a zalazi i na sjever Afrike. Oko 90 do 110 parova gnijezdi se u priobalnoj i gorskoj Hrvatskoj. Nešto je manji orao krstaš (Aquila heliaca), dug 72 do 83 cm, raspona krila 190 do 210 cm, prepoznatljiv po velikoj bijeloj pjegi na ramenima. Gnijezdi se u uskom pojasu ist. Europe, preko Turske do Mongolije. U Hrvatskoj je zabilježen samo jedan par. Orao kliktaš (Aquila pomarina) i orao klokotaš (Aquila clanga) tamnosmeđe su boje, gnijezde se u nizinskim šumama. Kliktaš je gnjezdarica Europe i Azije, zimuje u podsaharskoj Africi, a u Hrvatskoj se gnijezdi oko 70 parova. Uz velike rijeke i močvare obitava naš najveći orao, orao štekavac ili bjelorepan (Haliaeetus albicilla), dug 70 do 90 cm, raspona krila 200 do 240 cm. Rep odraslog orla potpuno je bijel. Gnijezdi se uz slane i slatke vode, a hrani se ribom, močvarnim pticama, sisavcima i često strvinom. Raširen je u Europi i Aziji, a u Hrvatskoj se gnijezdi oko 90 parova. Orao zmijar (Circaetus gallicus), raširen je u južnoj i ist. Europi, zapadnoj i sr. Aziji i sjeveroist. Africi. Gnjezdarica je šumovitih predjela uz čistine, gdje hvata otrovne i neotrovne zmije i guštere; poznat po izvanredno vještom letu snubljenja. Zimuje u zemljama Sahela (Etiopija, Eritreja, Džibuti i Somalija), a u Hrvatskoj se gnijezdi oko 500 parova.
