struka(e):
ilustracija
OSTEOPOROZA, postranična rendgenska snimka osteoprotične kralježnice, koštana građa je svuda prorijeđena, a pojedini su kralješci spljošteni
ilustracija
OSTEOPOROZA, presjek kroz kralježak – uredna koštana građa (lijevo); razrijeđena zbog propalih koštanih gredica (desno)

osteoporoza (osteo- + grč. πόρος: prolaz + -oza), bolest kostura kojoj je osnovno obilježje smanjena koštana čvrstoća i povećan rizik od prijeloma kosti. Koštana čvrstoća ovisi o količini minerala (napose kalcija) u kostima, tj. o tzv. koštanoj gustoći (BMD, akr. od engl. Bone Mineral Density), brzini koštane pregradnje, mikroarhitekturi kosti i dr. Osteoporoza je danas među najznačajnijim zdravstv. problemima u razvijenom svijetu, gdje se sve češće pojavljuje zbog povećane prosječne starosti stanovništva.

Osteoporoza napreduje usporedno sa starenjem. Pojavljuje se u dvije trećine žena starijih od 80 god., dok je u muškaraca znatno rjeđa. Žene tijekom života izgube 35 do 50%, a muškarci 20 do 30% koštane mase. Na brzinu toga gubitka utječu mnogi čimbenici: estrogeni, genetički i konstitucijski čimbenici, prehrana, pušenje, uživanje alkohola, neke bolesti te neki lijekovi (osobito kortikosteroidi). Prema postanku osteoporoza može biti: a) primarna (involucijska), koja se javlja u postmenopauzi ili starosti; b) sekundarna, koja se javlja u sklopu drugih bolesti, najčešće endokrinih (nedostatna funkcija spolnih žlijezda, prekomjerna funkcija štitnjače i paratireoidne žlijezde, šećerna bolest i dr.), potom kod bolesti probavnih organa, kod zloćudnih tumora te pri uzimanju nekih lijekova.

Glavni je simptom osteoporoze prijelom kosti, najčešće na podlaktici, kralježnici te na vratu bedrene kosti. Prijelom podlaktice događa se obično 10-ak god. nakon menopauze. Prijelom kralješka nastaje 15 do 20 god. nakon menopauze, a pretrpi ga gotovo jedna trećina žena starijih od 50 godina. Karakterističan mu je znak iznenadna bol u leđima, koja postupno prestaje tijekom 6 do 8 tjedana. Uzrokuje pogrbljeno držanje i gubitak tjelesne visine bolesnika te trajne bolove u leđima. Prijelom vrata bedrene kosti najteža je komplikacija osteoporoze. Događa se češće kod muškaraca u starijoj životnoj dobi i može uzrokovati određeni stupanj trajne invalidnosti.

Pri postavljanju dijagnoze treba odrediti rizične čimbenike koji pridonose gubitku koštane mase, razmotriti prognozu, ocijeniti rizik od prijeloma te utvrditi postoje li bolesti ili stanja zbog kojih je osteoporoza sekundarna promjena. Osim krvne slike, valja odrediti količinu kalcija u krvnom serumu i u 24-satnoj mokraći, vrijednost alkalne fosfataze u krvi te učiniti elektroforezu krvnih bjelančevina. U starijih osoba poželjno je odrediti koncentraciju 25-hidroksivitamina D i paratireoidnoga hormona. Za procjenu stanja bolesti osnovna je pretraga mjerenje koštane mase (na vratu bedrene kosti, slabinskoj kralježnici, podlaktici ili cijelom tijelu) različitim metodama: dvostrukom apsorpciometrijom rendgenskih zraka, kvantitativnom kompjutoriziranom tomografijom (kojom se određuje BMD), ultrazvukom i dr. Klasične radiološke snimke nisu dovoljne, jer otkrivaju tek velik gubitak koštane mase, ali su korisne kada se sumnja na prijelom kosti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, dijagnoza osteoporoze temelji se na vrijednosti BMD-a.

Osteoporoza se ponajprije liječi primjenom kalcija (1000 do 1500 mg na dan) i vitamina D (400 do 800 internacionalnih jedinica, tj. 10 do 20 μg na dan). Kalcij je najbolje uzimati hranom, a ako to ne dostaje, uzima se u obliku kalcijeva karbonata, kalcijeva citrata i dr. Vitamin D nastaje u koži utjecajem sunčane svjetlosti; starije osobe često su nedovoljno izložene suncu, a mogu imati i pridružene bolesti koje ometaju normalan metabolizam vitamina. Cilj je liječenja osteoporoze sprječavanje koštanih prijeloma, pa se primjenjuju mnogi lijekovi s tzv. antiresorpcijskim djelovanjem (održavaju koštanu masu). Estrogeni su dugo bili u uporabi kao gl. lijek, a danas se primjenjuju samo u razdoblju oko menopauze te nekoliko godina nakon nje. Novija sredstva oponašaju učinak estrogena te smanjuju učestalost prijeloma kralježaka, ali i rizik od raka dojke i kardiovaskularnih bolesti. U uporabi su: bifosfonati, kalcitonin, paratireoidni hormon, stroncij-ranelat.

Od općih mjera korisna je tjelesna aktivnost, jer u mladosti potiče izgradnju valjane koštane mase, a u starijoj dobi sprječava njezin gubitak. Valja odbaciti loše životne navike (pušenje ubrzava gubitak koštane mase te menopauzu za 1 do 2 godine, a uživanje alkohola povećava opasnost od padova) i poboljšati uvjete stanovanja (ukloniti skliske površine, postaviti rukohvate i dr.).

Citiranje:

osteoporoza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/osteoporoza>.