struka(e):

otrovanje hranom (alimentarna intoksikacija ili akutna crijevna toksikoinfekcija), zarazna bolest obilježena povraćanjem, proljevom i bolovima u trbuhu. Nastaje nakon jedenja hrane u kojoj su se namnožile bakterije ili njihovi toksini. Inkubacija je kratka (manje od 6 h) pri otrovanju bakterijama Staphylococcus aureus i Bacillus cereus. Inkubacija traje 8 do 16 h pri otrovanju bakterijom Clostridium perfringens i katkada Bacillus cereus. Inkubacija je dulja (više od 16 h) pri otrovanju bakterijom Vibrio cholerae, enterotoksikogenim i enterohemoragičnim bakterijama Escherichia coli, potom salmonelama, šigelama, bakterijama Campylobacter jejuni i Vibrio parahaemolyticus.

Otrovanje toksinima nastalima u hrani uzrokuju: S. aureus, C. perfringens tipa A, B. cereus i Clostridium botulinum (→ botulizam). Otrovanje bakterijom S. aureus obično nastaje nakon jedenja krumpirove salate, majoneze ili kremastih kolača. Simptomi su mučnina, povraćanje i vodenasti proljev bez povišene temperature. B. cereus uzrokuje dva tipa otrovanja: prvi je obilježen povraćanjem i kratkom inkubacijom, a drugi proljevom i grčevima u trbuhu te duljom inkubacijom; tjelesna temperatura nije povišena. Otrovanje bakterijom C. perfringens nastaje nakon konzumiranja termički nedovoljno obrađene govedine, peradi ili mahunarki. Kada se pojedu spore te bakterije, u probavnom se sustavu stvara toksin koji uzrokuje grčeve u trbuhu te vodenaste stolice. Rijetko dolazi do povraćanja, a tjelesna temperatura obično nije povišena. Neki se virusi (Norwalk-virus i njemu slični) također mogu prenijeti hranom, primjerice zelenom salatom, kamenicama, vodom. Glavna je metoda liječenja otrovanja hranom nadoknada izgubljene tekućine: u lakšim slučajevima oralno, a u težima intravenski.

Otrovanje hranom pojavljuje se sporadično ili u obliku manjih obiteljskih, a katkad i velikih epidemija, koje izbijaju nakon jedenja kontaminirane hrane u restoranima, slastičarnicama, na velikim gozbama ili kupljene u trgovinama hranom. Takva je hrana često normalna izgleda, dobra mirisa i okusa, pa ne mora biti organoleptički promijenjena. Bakterije se u kontaminiranoj hrani na sobnoj temperaturi množe vrlo brzo, pa ona može postati štetna već nakon nekoliko sati.

Otrovanje hranom danas je vrlo česta bolest i velik je javnozdravstveni problem. Tomu pridonose masovna industrijska proizvodnja hrane, suvremene demografske promjene, smanjena imunost populacije (npr. zbog dulje životne dobi), promjena ponašanja (npr. prehrana izvan kuće), nedovoljna edukacija mladih, porast putovanja te adaptacija mikroorganizama.

Citiranje:

otrovanje hranom. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/otrovanje-hranom>.