ovčarstvo

ovčarstvo, grana stočarstva u kojoj su glavni proizvodi meso, mlijeko i vuna, a sporedni krzno, koža, loj i rožina. U ovčarstvu se proizvodnja temelji na pasminama koje efikasnije koriste pašnjačke površine, te daju veći broj janjadi i količinu mesa po ovci. U tradicionalnom, ekstenzivnom načinu držanja ovaca koristi se manje plodno tlo i pašnjački pregonski sustav ili nomadsko ovčarstvo.

U razvijenijim zemljama, u prvom redu zap. Europe i u Izraelu, širi se intenzivna proizvodnja ovčjega mlijeka i mesa. Mliječna industrija ulaže u proizvodnju ovčjega mlijeka i sira za koji se postižu daleko više cijene nego za kravlji. U Hrvatskoj je takvu proizvodnju organizirala mliječna industrija Vindija šireći intenzivni uzgoj izrazito mliječne istočnofrizijske pasmine. Intenzivira se i proizvodnja mesa na pregonskim pašnjacima uz sustave križanja. Osnovni način selekcije i križanja križanje je pasmina skromnijih hranidbenih zahtjeva s ovcama koje janje veći broj janjadi, a onda se takvi križanci križaju s mesnim pasminama čiji se potomci mogu toviti i do mase veće od 50 kg. Proizvodnja vune visoke kakvoće moguća je u aridnim uvjetima, a najveća takva je u Australiji. Po ovci je moguće proizvesti i više od 7 kg vune, a u Hrvatskoj se proizvodi oko 2 kg.

Ovčarska proizvodnja u svijetu (2002)

Područje Broj ovaca
(u tis. grla)
Proizvodnja mesa
(u tis. tona)
Proizvodnja mlijeka
(u tis. tona)
Proizvodnja vune
(u tis. tona)
Afrika 239 557 1088 1605 211
Sjeverna Amerika 16 142 156 0 25
Južna Amerika 74 249 253 35 163
Azija 406 807 3644 3382 710
Europa 141 097 1292 2742 263
Oceanija 156 156 1152 0 839
Ukupno 1 034 008 7585 7764 2211

Proizvodnja ovčjega mlijeka (br. litara po ovci) najintenzivnija je u Europi, a vune (br. kg po ovci) u Oceaniji. Australija predvodi u proizvodnji vune sa 607 tis. tona.

Ovčarska proizvodnja u Hrvatskoj

Godina Broj ovaca
(u tis. grla)
Proizvodnja mesa
(u tis. tona)
Proizvodnja mlijeka*
(u mil. tona)
Proizvodnja vune
(u tonama)
1960. 1467 15 11 1266
1970. 973 11 11 915
1980. 730 11 5 718
1990. 751 12 18* 719
1995. 457 6 16* 351
2000. 528 11 19* 458
2002. 580 10 20* 576

*ukupno mlijeko ovaca i koza

Najbrojnija je pasmina ovaca u Hrvatskoj pramenka. Od nje su stvoreni mnogi sojevi koji su postali autohtone pasmine. U svakoj regiji i na svakom većem otoku nastali su specifični sojevi koji postupno postaju pasmine, ovisno o selekcijskim programima i ciljevima. (→ ovca, domaća)

U evidenciji Hrvatskoga stočarskog centra (2003. god.) 8165 uzgajivača imalo je 426 691 ovaca i ovnova. U selekcijskoj evidenciji bile su sljedeće pasmine: istarska pramenka, creska ovca, paška ovca, dubrovačka ruda, lička pramenka, dalmatinska pramenka, travnička pramenka, cigaja, merinolandschaf, suffolk, romanovska, charollais, istočnofrizijska, solčavsko-jezerska i île-de-France. Najvišu godišnju proizvodnju mlijeka u laktaciji 2003. imala je istočnofrizijska ovca s 272 L, istarska pramenka proizvodila je 227 L, a paška ovca 130 L.

U Hrvatskoj je postojao djelotvoran sustav organizacije prostora za ovčarsku proizvodnju, nastao izgradnjom suhozida. U socijalist. režimu njegov je razvoj zaustavljen, a sustav uništen. Njegovo značenje, poglavito na otocima, ponovno raste, uz naglo povećanje proizvodnje ovčjega sira. U 1980-ima se godišnje po ovci na Pagu proizvodilo oko 7 kg sira, a danas više od 15 kg. Sir proizveden na otocima (pogotovo paški) i u Istri postiže vrlo visoku cijenu. Vuna proizvedena u Hrvatskoj loše je kakvoće pa za nju nema kupaca.

Citiranje:
ovčarstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 15. 6. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45964>.