pair [pε:ʀ] (franc., od lat. par: jednak), nekada u Francuskoj, počasni plemićki naslov; značenje mu se mijenjalo tijekom povijesti. Pairstvo je nastalo na dvoru francuskog kralja Filipa II. Augusta u XII. st.: to je bio kolegij od 6 crkvenih i 6 svjetovnih najviših feudalaca (les douze pairs de France), izravnih vazala samoga kralja. Pairovi su zatim bili predstavnici najvišega plemstva, po položaju članovi pariškoga parlamenta, koji su imali velik utjecaj na državne poslove. Prije Francuske revolucije postojalo je 6 crkvenih i 42 svjetovna paira (svi s titulama vojvode). Revolucija je tu instituciju ukinula, ali su ju Restauracija i Srpanjska monarhija (1814–48) nanovo uspostavile. Prema oktroiranom ustavu iz 1814., članove doma pairova (Chambre des Pairs) imenovao je kralj, koji je tu čast podjeljivao doživotno ili nasljedno; za Srpanjske monarhije nasljedno je pairstvo ukinuto, a konačno je institucija ukinuta 1848 (mjesto Doma plemića uspostavljen je Senat). – Naslov paira dodijelio je francuski kralj Luj XIV. hrvatskom banu Nikoli VII. Zrinskomu, za iskazanu hrabrost i vojnu vještinu u zimskome pohodu na osmansku južnu Ugarsku 1664., kada je Nikola zapalio znameniti Sulejmanov most kraj Osijeka.
