Augustinović (Agustinović), Đuro, hrvatski liječnik i filolog (Glina, 13. IV. 1816 – Zagreb, 8. IV. 1870). Filozofiju učio u Zagrebu. Studij medicine završio je 1844. na Jozefinskoj vojnomedicinskoj akademiji u Beču disertacijom o topografskoj anatomiji, a to je bio prvi sustavni pokušaj izradbe hrvatskoga medicinskog nazivlja. Djelovao je kao vojni liječnik u Beču, Zadru (1847–49) i Milanu. Iako je bio po uvjerenju ilirac, zalagao se za dosljedni fonološki pravopis, ukidanje velikih slova i reformu latinice i ćirilice. Sâm je pisao osebujnom grafijom. Djela Misli o ilirskom pravopisu (1846), Glasovi i pismo slovinskoga jezika (1850) nisu utjecala na razvoj hrvatskoga slovopisa i pravopisa. Pokrenuo je prvi hrvatski zdravstveni časopis Slovinski prvenci o naravi i zdravlju (Beč 1860., u Rijeci između 1861. i 1862. izlazi pod nazivom Rvacki prvenci o naravi i zdravlju, ukupno 17 brojeva) te književni, poučni i zabavni list Vila sinjega morja (1860–62., 1864., 1867–68).
