Paližna (madž. Palisnai), hrvatska plemićka obitelj. Ime je dobila po posjedu Palisna, koji se nalazio u blizini grada Garića u Križevačkoj županiji (današnji Palešnik sjeveroistočno od Garešnice). Spominje se 1256., kada je bio u posjedu sinova Berislava, koji su bili garićki jobagioni (Petar, Grgur, Martin, Bartolomej, Dominik i Ivan). Ivan je imao sina Nikolu, a ovaj Luku. Podatci o posjedu Palisna sačuvani su u nekoliko isprava. God. 1366. posjed je bio podijeljen između Berislavova praunuka Luke i Petra (Petew), sina Ivana Fodora, koji je i sam vjerojatno bio Berislavov rođak. Osim Petra Ivan Fodor je imao sinove Tomu, priora ivanovaca i bana Slavonije, Hrvatske i Dalmacije Ivana i Nikolu, pisca. Petar i Nikola (koji je 1366. bio pokojni) imali su po tri sina, koji su se pridružili Ivanovoj pobuni protiv kraljica Elizabete i Marije. Petrovi su sinovi bili Ivan, Nikola i Matej, a Nikolini Toma, Juraj i Berislav. Nakon ujakove smrti, Ivan je prisvojio titulu priora, kojom se služio i pošto je 1396. postao preceptor Bele (u. prije 1398), a njegov brat Nikola postao je knez Ostrovice (1392). God. 1395. zarobili su ga Osmanlije, ali se vratio iz ropstva. Iako je kraljica Marija 1387. zbog pobune konfiscirala obiteljski posjed, čini se da su se Ivan i Nikola pomirili s kraljem Sigismundom Luksemburgovcem (Nikola se 1398. naziva njegovim aulae regiae juvenis) i ponovno dobili posjede. Obiteljske su isprave čuvali u pavlinskom samostanu u Gariću. U dokumentima se navode i drugi članovi roda, za koje se ne mogu utvrditi točne rodbinske veze. Tako se 1386. spominju Jakov de Palisna i njegovi sinovi, kao susjedi posjeda Međurič.
