Palladio, Andrea

ilustracija
PALLADIO, Andrea, crkva samostana S. Giorgio Maggiore u Veneciji
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Palladio [pal:a:'dio], Andrea (pravo ime Andrea di Pietro della Gondola), talijanski graditelj i teoretičar arhitekture (Padova, 30. XI. 1508Vicenza, 19. VIII. 1580). Zastupao obnovu antičke tradicija u arhitekturi cinquecenta. U svojim se djelima služio elementima antičkih građevnih slogova: timpanima, jako naglašenim pilastrima pri vertikalnoj raščlambi pročelja, izbočenim kornišima, lođama i kupolom (po uzoru na rimski Panteon). Građevine su mu obilježene dosljednim provođenjem načela potpune harmonije tlocrta i arhitektonskoga volumena, skladnim proporcijama i monumentalnošću. Vanjštinom svojih građevina oblikovao je definitivan tip renesansne građevine, a u njihovoj je unutrašnjosti razvio prvi i dosljedni barokni raspored; osobito se ističe njegov osjećaj za uklapanje građevine u ambijent. U Vicenzi je pregradio gotičku vijećnicu (tzv. Basilica, 1549–1617) te podignuo palaču Chiericati (1550–57). U svojim je vilama majstorskim ritmiziranjem kolonada i punih fasada, širokim stubištima i arkadama anticipirao povezanost stambenih prostora s krajolikom (Villa Barbaro u Maseru, 1560–61; Villa Cornaro u Piombino Deseu kraj Trevisa, 1551–53; La Rotonda kraj Vicenze, 1566/67; Villa Foscari nedaleko od Venecije, 1572). God. 1580. započeo je u Vicenzi graditi Teatro Olimpico, prvu kazališnu zgradu podignutu nakon antičkoga razdoblja, u kojoj je primijenio određena načela rimskog arhitekta Vitruvija, ali i niz dostignuća suvremenih arhitekata-scenografa. U Veneciji je sagradio crkvu samostana S. Giorgio Maggiore (1566–80) i crkvu Il Redentore (1577–92). Njegova ostvarenja i načela, prikazana u djelu Četiri knjige o arhitekturi (I quattro libri dell’architettura, 1570), odsudno su utjecala na razvoj europske arhitekture, napose engleske, u XVII. i XVIII. st. (paladijanizam), te su pripremila put klasicizmu.

Citiranje:
Palladio, Andrea. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 22. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46288>.