Palmotić (Palmota), dubrovačka plemićka obitelj. Potječe od Palma de Balisclava, koji se spominje 1282–95. Obitelj Balislava bila je jedna od najistaknutijih u Dubrovniku u XIII. st. Palmini sinovi Džore (Zore, Juraj), Vito i Andrija prvi su nosili prezime de Palmota. Bili su brodovlasnici i pomorci, a od njih se osobito istaknuo Džore, kapetan dubrovačkih brodova u borbama s gusarima. Društveni uspon Palmotića započeo je od 1330-ih; Vito je 1336. bio sudac male kurije, a Džorin sin Nikola (1364) i njegov rođak Palče (1368) bili su izabrani u Vijeće umoljenih. Palče se bavio trgovinom u Ulcinju, Drivastu i Baru. Na prijelazu iz XIV. u XV. st. Palmotići su bili u srodstvu s istaknutim dubrovačkim obiteljima Menčetić i Gučetić. Nikolin sin Džore (spominje se 1392–1441) redovito je bio biran u Vijeće umoljenih, a 1415. zabilježen je kao zapovjednik dubrovačke galije. Pojedini članovi obitelji istaknuli su se u diplomatskoj službi, osobito Nikola Džorin (u. 1485), koji je bio poslanik na dvoru hrvatsko-ugarskog kralja, a 1470-ih i 1480-ih redoviti dubrovački poslanik na osmanskom dvoru, gdje je i umro. Nakon pada Hercegovine Nikola Ivanov bio je pogubljen kao izdajnik (1483) zbog pregovora s Osmanlijama oko pitanja Stona. U XVII. st., za trajanja političko-rodovskoga raskola dubrovačke vlastele, spominje se šest casata (ogranaka roda, loza) Palmotića. Dok je casata Ivana Nikolina (oko 1557–1614) pripadala salamankezima, casata Ivana Jakovljeva (oko 1569–1647) s nadimkom Dionorić te casata potomaka Džore Ivanova (XVI. st.) pripadale su sorbonezima. Za tri preostale casate Palmotića ne može se ustanoviti političko usmjerenje. U XVII. st. na kulturnom polju istaknuli su se književnici Džore i Junije (Džono) te književnik i diplomat Jaketa (Jakov), koji je bio posljednji muški potomak roda.
