struka(e):
ilustracija
PATAGONIJA, ledenjak Perito Moreno
ilustracija
PATAGONIJA, Torres del Paine

Patagonija, dio Južne Amerike između Río Negra (odnosno Colorada) na sjeveru i Magellanova prolaza na jugu; često joj se pribraja i Ognjena Zemlja. Obuhvaća više od 1 000 000 km². Nalazi se na području Anda (Cerro San Valentín, 4058 m, s velikim jezerima Nahuel Huapi, Viedma, Argentino te ledenjacima koji se spuštaju u doline), koje se na jugu nastavljaju u Ognjenoj Zemlji, a na zapadu se strmo spuštaju prema Tihom oceanu. U istočnom dijelu one prelaze u visoravni koje se, ispresijecane rijekama Chubut, Deseado, Chico, postupno spuštaju do Atlantskog oceana. Klima je u zapadnoj Patagoniji hladna i vlažna (više i od 2400 mm oborina godišnje), a u istočnoj oštra i suha (200 do 500 mm). Temperature padaju od sjevera (srednja temperatura siječnja 24 ºC, srpnja 8 ºC) prema jugu, u kojem se mraz javlja u svako doba godine. Zapadne su planinske padine pod gustim šumama. U istočnom se području uz pretežito stepsku vegetaciju po dolinama javljaju galerijske šume, a u planinskim krajevima četinjače. Na području Patagonije nalaze se nacionalni parkovi Los Glaciares i Nahuel Huapí. Zapadni dio Patagonije pripada Čileu. U tom dijelu, na površini od približno 300 000 km² živi, uključivši i mali broj domorodaca, oko 2 milijuna stanovnika. Privrednu važnost imaju šume, ležišta ugljena te ribarstvo i uzgoj ovaca. Veći su gradovi i luke Punta Arenas i Puerto Montt. Istočni, argentinski dio Patagonije ima 765 720 km² i 1 637 000 st. (2001). Najgušće su naseljeni lučki gradovi (Comodoro Rivadavia, Río Gallegos) i veća privredna središta u unutrašnjosti (Neuquén i dr.). Iskorištavaju se ležišta ugljena (El Turbio), željezne rude (Sierra Grande, pokrajina Río Negro), nafte i prirodnoga plina (Comodoro Rivadavia, Plaza Huincul, Cartriel), rude bakra (Neuquén), uranija i mangana (Chubut). Poljoprivredne površine umjetno se natapaju (voće, povrće). Razvijen je pomorski i zračni promet s ostalim područjima Čilea, odnosno Argentine. – Patagoniju je otkrio F. Magellan 1520. zatekavši domorodce Tehuelche. Prva stalna naselja nastala su u drugoj polovici XIX. st. (kolonisti iz Walesa).

Citiranje:

Patagonija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/patagonija>.