pekariji (američki engleski peccary < američki španjolski pecari, iz karipskoga) (Tayassuidae), porodica sisavaca iz reda parnoprstaša (Artiodactyla). Dugi su od 75 cm do 1,1 m, a duljina je repa 1,5 do 10 cm. Oblikom tijela i njuškom nalikuju na svinje, ali su im noge duge i tanke, a papci maleni. Za razliku od svinja, koje u repu imaju 20 do 23 kralješka, pekariji ih imaju 6 do 9. Dlaka im je oštra i čekinjava. Kada su uzbuđeni, dlaka im se na vratu i leđima nakostriješi, a iz leđnih žlijezda izlučuju sekret mošusna mirisa. Želudac im je složeniji od svinjskoga. Hranu traže rujući njuškom. Ugl. su biljožderi, a katkada pojedu i zmije i druge manje kralježnjake. Žive u skupinama od 5 do 15 jedinki (u bjeloustoga pekarija ima ih i do 100). Ako je jedan od članova ugrožen, na napadača može nasrnuti cijela skupina. Razmnožavaju se tijekom cijele godine, a brjeđost traje oko 145 dana. Mladunci ostaju s majkom 2 do 3 mjeseca. Pekariji nastanjuju polupustinjska područja, sušnije šume i trop. kišne šume od Arizone i Teksasa do sjevera Argentine. Razlikuju se 3 vrste: čakoanski pekariji (Catagonus wagneri), ogrličasti pekariji (Tayassu tajacu) i bjelousti pekariji (T. pecari).
