struka(e): zoologija
ilustracija
PERJE, pera ptica - a) pokrivno pero; b) pahuljica (pluma); c) četinasto pero (filopluma); d) četina (vibrissa); e) jače povećan dio pokrivnoga pera; 1. badrljica (scapus), 2. zastavica (vexillum), 3. prirepak (hyporhachis), 4. isperci (rami), 5. resice (radii), 6. kvačice: dvije natrag okrenute resice presječene su da se vidi njihov svinuti gornji rub, za koji se prihvaćaju kvačice, 7. cijev (calamus)

perje, rožnata tvorevina ptičje kože, homologna dlakama sisavaca i ljuskama gmazova, izgrađena od bjelančevine keratina, koja pokriva tijelo ptica. Razlikuje se pravo perje i paperje. Pravo perje dijeli se na pokrivno i letno. Pokrivno perje pokriva tijelo, a pojedino pero sastavljeno je od donjega, šupljega dijela – cijevi (calamus), koja se produžuje u tvrdu os pera – stručak (rhachis). Cijev i stručak čine badrljicu pera (scapus). S obiju strana stručka nalazi se prošireni dio pera ili zastavica (vexillum). Zastavica je sastavljena od mnoštva isperaka (rami), koji su međusobno povezani resicama (radii). Kod pahuljica, perja koje čuva toplinu tijela, stručak je slab, a isperci su meki i nepovezani. Neke ptice (npr. čaplje) imaju tzv. pudrasto paperje, koje se raspada i stvara prah za održavanje ostaloga perja. Četinasto perje (filoplumae), raspoređeno među drugim perjem, pomaže pticama da osjete položaj perja. Letno perje čine pera na krilima i repu. Krilna pera oblikuju letnu površinu ujedinjujući čvrstoću s elastičnošću. Repna pera imaju različite funkcije, kao npr. održavanje ravnoteže ili podupiranje tijela. Paperje je privremeno perje mladih ptica koje se pri odrastanju u većine ptica zamijeni stalnim (pravim perjem), a u nekih ostaje u obliku pahuljica. Perje je mrtva rožnata tvorevina i ptice ga jednom do dvaput godišnje odbacuju i zamjenjuju novim (mitarenje). Boju perja određuju dva različita čimbenika: boje koje nastaju od pigmenata uloženih u pero i boje uvjetovane fizikalnim pojavama što nastaju zbog loma svjetlosti na površinskim slojevima pera (metalni sjaj, prelijevanje boja). U perju ptica ima razmjerno malo pigmenata. Od endogenih pigmenata u obliku zrnaca ili štapića u perju se nalaze melanini, a od egzogenih pigmenata karotenoidi, i to u raspršenu stanju (npr. žuti zooksantin, crveni zooeritrin, modri turakoverdin, zeleni fazianoverdin). Biol. važnost obojenosti ptičjega perja očituje se u prilagođenosti ptica njihovu obitavalištu, a u nekih vrsta muške i ženske jedinke različito su obojene (spolno dvoličje ili spolni dimorfizam).

Citiranje:

perje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/perje>.