Petőfi, Sándor

Petőfi [pɛ'tø:fi], Sándor (pravo prezime Petrovics, do 1842), madžarski pjesnik (Kiskőrös, 1. I. 1823Fehéregyháza, 31. VII. 1849). Nakon školovanja i kratke vojne službe bio je putujući glumac (1841–44), potom novinski urednik u Pešti. Za kratka života izgradio je više pjesničkih koncepcija i okušao se u različitim stilovima. Uz težnju za poistovjećivanjem s kolektivnom sviješću narodnoga pjesništva na početku 1840-ih, gradio je i krajnje individualiziran lik romantičarskoga pjesnika. Prvu pjesničku zbirku Pjesme (Versek, 1844) zasnovao je na tradicijama madžarskih narodnih pjesama, slaveći »prirodno« nasuprot »učenu« pjesništvu. Satirični ep Mjesni malj (A helység kalapácsa, 1844) parodija je romantičnih epova, a romantičarski stihovani ep Vitez Janko (János Vitéz, 1845) crpi motive i strukturu iz narodnih pjesama i bajka. U lirskoj kompoziciji Oblaci (Felhők, 1846) romantičarski traga za izlazom iz osobne i umjetničke krize. U duhu romantizma pisao je i svoju bogatu ljubavnu liriku (najčešće u obliku lirske pjesme ili elegije) i dojmljivu pejzažnu liriku. Ponesen idejama Francuske revolucije i društvenih utopija, od 1847. svoje je pjesništvo povezao s revolucionarnom tematikom i općom željom za slobodom, a vlastiti pjesnički zadatak vidio je u ulozi pjesnika proroka i vizionara (Pjesnici XIX. stoljeća – A XIX. század költői, i dr.). Tonom tragične ironije izrazio je pak upitnost te uloge u epskoj pjesmi Apostol (Az apostol, 1848). Bio je jedna od glavnih ličnosti madžarske građanske revolucije i borbe za neovisnost (1848–49); njegova Nacionalna pjesma (Nemzeti dal), napisana 13. III. 1848., postala je simbolom peštanskih ožujskih događaja. U skladu s vlastitom ulogom opisanom u pjesmama, od kraja 1848. sudjelovao je u borbama i nestao na ratištu. Njegov je pjesnički jezik označio prekretnicu u madžarskoj književnosti, a tragična ga je smrt učinila simbolom želje za osobnom i nacionalnom slobodom.

Citiranje:
Petőfi, Sándor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 2. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47901>.