struka(e): geologija
Pilar, Gjuro
hrvatski geolog i paleontolog
Rođen(a): Brod na Savi, danas Slavonski Brod, 22. IV. 1846.
Umr(la)o: Zagreb, 19. V. 1893.
ilustracija
PILAR, Gjuro

Pilar, Gjuro, hrvatski geolog i paleontolog (Brod na Savi, danas Slavonski Brod, 22. IV. 1846Zagreb, 19. V. 1893). Studirao na Fakultetu prirodnih znanosti u Bruxellesu, gdje je doktorirao 1868., a naslov docenta stekao godinu poslije. God. 1875. postao je redoviti profesor na Sveučilištu u Zagrebu, redoviti član JAZU te ravnatelj Mineraloško-geološkog odjela Naravoslovnoga muzeja u Zagrebu. Dvaput je bio dekan Mudroslovnoga fakulteta u Zagrebu (1879–80. i 1890–91), a rektor Sveučilišta u Zagrebu 1884/85. Pilar je 1874. bio suosnivač Hrvatskoga planinarskog društva, a 1885. i Hrvatskoga naravoslovnog društva i njegov prvi dopredsjednik. Na Sveučilištu je predavao mineralogiju, petrografiju, geologiju, paleontologiju, neko vrijeme i astronomiju (1886–87. i 1890–91). U Arhivu HAZU čuva se rukopis tih predavanja u koja je, osim astronomije, bilo uključeno i tumačenje Newtonova zakona gravitacije, Keplerovih zakona i dr. Njegova je nastava bila na razini tadašnje europske znanosti, što svjedoče sadržaji i drugih udžbenika (u rukopisu, pohranjeni u HAZU) te različita nastavna pomagala i instrumentarij (uz ostalo, goniometar i polarizacijski mikroskop). Pilar je bio vrlo svestran geoznanstvenik; bavio se bezvodicom dinaridskoga krša, pa je zapravo postavio temelje krškoj hidrogeologiji. Svoja je opažanja objavio 1874. u djelu Oskudica vode po krasu u Hrvatskoj vojničkoj Krajini. U djelu Osnove abisodinamike (1881) izložio je teoriju o unutrašnjim silama Zemlje i njihovu djelovanju. Potrese je dijelio na tri tipa: vulkanske, one koji nastaju urušavanjem stijenja u šupljine u tlu i one koji nastaju na dislokacijama u stjenovitoj Zemljinoj kori. Mnogobrojna geološka pitanja bila su predmetom Pilarovih istraživanja: uzroci oledbe, speleološki objekti Gorskoga kotara, uzroci đakovačkoga potresa, rudarstvo u Hrvatskoj, geografske koordinate Hrvatske i susjednih zemalja, raširenost ugljena u glinskome Pokuplju, tercijarne okamine Pokuplja, geologija zapadne Bosne i dr. Djelo Susedska fosilna flora (Flora fossilis Susedana, 1883) zauzima istaknuto mjesto u njegovu ukupnom znanstvenom opusu. – Pilar je bio vrlo dobar šahist i jedan od organizatora šahovskoga života u Zagrebu potkraj XIX. st.

Citiranje:

Pilar, Gjuro. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/pilar-gjuro>.