struka(e):
ilustracija
PLANINARSTVO, oznake na planinarskom putu Šugarske doline, Velebit
ilustracija
PLANINARSTVO, penjači na stijeni Anića kuka
ilustracija
PLANINARSTVO, penjanje po zaleđenu slapu Zeleni vir, Gorski Kotar
ilustracija
PLANINARSTVO, Piramida na Sljemenu iz 1889.
ilustracija
PLANINARSTVO, planinarska kuća na Snježniku, Gorski Kotar
ilustracija
PLANINARSTVO, pokazna vježba Gorske službe spašavanja u Makarskoj 2001.
ilustracija
PLANINARSTVO, Premužićeva staza u Rožanskim kukovima, Velebit

planinarstvo, uspinjanje na planine i pješačenje planinarskim krajem radi posjeta planinarskim domovima ili razgledanja prirodnih ljepota bez natjecateljskih namjera. U širem smislu obuhvaća i alpinizam, orijentacijska natjecanja i speleologiju. Planinarstvo je prostorno gotovo neograničeno i zato vrlo korisno u širenju znanja i kulture, a pristupačno je svim dobnim skupinama. Povezano je s pokretom za zaštitu prirode, a istraživačka sastavnica pridonosi napretku prirodnih znanosti i može poslužiti za geografska, speleološka i etnografska istraživanja. Planinari se udružuju u planinarska društva radi zajedničkih pohoda i promicanja društvene i materijalne osnove planinarenja. Osnovna je djelatnost uspon na planinu i na njezin vrh, a popratne su obilježavanje (markiranje) staza, izgradnja planinarskih kuća i skloništa, organiziranje planinarskih škola i gorskih služba spašavanja, planinarsko skijanje i dr. Prvi zabilježeni planinarski pothvat u svijetu bio je uspon pjesnika F. Petrarce 1336. na Mont Ventoux (1920 m) u francuskim Alpama. Na Mont Blanc (4808,73 m) prvi su se popeli (1786) Jacques Balmat i Michel Paccard. Suvremeno planinarstvo započelo je usponima engleskoga penjača u Alpama polovicom XIX. st. Jedan od prvih penjačkih pothvata poduzeo je Englez Edward Whymper osvajanjem Matterhorna 1865. Prvo planinarsko društvo u svijetu, Alpine club, osnovano je u Londonu 1857. U XX. st. organiziran je niz stručno opremljenih znanstvenoistraživačkih ekspedicija na najviše vrhove Afrike, Azije i Amerike. Francuski alpinist Maurice Herzog svladao je Anapurnu I (8091 m) 1950., a E. Hillary i T. Norgay osvojili su 29. V. 1953. Mt. Everest (8848 m). Međunarodni savez planinarskih društava, Union Internationale des Associations d’Alpinisme (UIAA), osnovan je 1932. u Chamonixu.

Jedan od prvih planinarskih uspona u Hrvatskoj poduzeo je Josip Schlosser Klekovski 1845. iz Križevaca na Kalnik. Riječki planinari uspeli su se 1852. na Učku. Iste godine J. Schlosser i Lj. Vukotinović obišli su ličke planine i Velebit. Svojim planinarskim pohodima isticala se tada i književnica D. Jarnević. Polovicom XIX. st. Zagrepčani su počeli pohoditi Medvednicu, na kojoj su Vilim Lovrenčić i Andrija Meško 1870. podignuli drveni vidikovac. Na poticaj austrijskog profesora Johannesa Frischaufa, u Zagrebu je 1874. bilo osnovano Hrvatsko planinarsko društvo (HPD). Prvi službeni izlet bio je organiziran 18. V. 1875. na Plješivicu i Oštrc u Samoborskome gorju. Prva planinarska kuća u Hrvatskoj bila je Gradska kuća na Sljemenu. Ona je bila uređena u bivšoj lugarnici, koju je zagrebački magistrat 1878. ustupio HPD-u. Prvo obilježavanje planinarskih staza proveo je Levin Schlosser na Medvednici 1882. Visočicu, prvu podružnicu HPD-a, osnovao je 1898. u Gospiću B. Budisavljević. Prva planinarska organizacija u Rijeci, Club alpino fiumano (CAF), bila je osnovana 1885., društvo Bršljan u Osijeku osnovano je 1895., a Planinarsko-turističko društvo Liburnia u Zadru 1899. U razdoblju između dvaju svjetskih ratova broj podružnica HPD-a porastao je na 42. Rad u HPD-u odvijao se u skijaškoj, glazbenoj, markacijskoj, građevinskoj, alpinističkoj i fotosekciji. Uz HPD djelovalo je i nekoliko samostalnih planinarskih društava (Hrvatski turistički klub Sljeme, Hrvatsko društvo planinara Runolist te Radničko turističko društvo Prijatelj prirode u Zagrebu i Primorsko planinarsko društvo Dinara u Splitu). Za II. svjetskog rata bio je uništen velik broj planinarskih domova. Osnivanjem Planinarskoga društva Zagreb i Planinarskoga saveza Hrvatske 1948. pospješen je razvoj planinarstva nakon II. svjetskog rata. Gorska služba spašavanja započela je rad 1950. Spasioci su organizirani u stanicama po teritorijalnoj osnovi. Povjerenstvo za orijentacijska natjecanja bilo je osnovano u Planinarskome savezu Hrvatske 1969. godine. Glasilo Hrvatskoga planinarskog saveza Hrvatski planinar počelo je izlaziti 1898. Hrvatski planinarski savez primljen je u članstvo UIAA-a 28. IX. 1991.

Citiranje:

planinarstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/planinarstvo>.