struka(e):

plemeniti plinovi, kemijski elementi koji čine nultu skupinu periodnoga sustava. To su helij (simbol He), neon (Ne), argon (Ar), kripton (Kr), ksenon (Xe) i radon (Rn), plinovi bez boje, okusa i mirisa; radon je radioaktivan element. Kripton, ksenon i radon ubrajaju se među najrjeđe elemente u Zemljinoj kori, ali je neon na zvijezdama stajačicama nakon vodika i helija najčešći element. U vodi su prilično topljivi, npr. u litri čiste vode na 20 °C otapa se 8,8 cm3 helija, 10,4 cm3 neona i 33,6 cm3 argona; zbog toga je arteška voda iz velikih dubina osobito bogata argonom. Zrak sadrži oko 0,93% plemenitih plinova, što se gotovo u potpunosti odnosi samo na argon, dok je volumni udjel svih ostalih plemenitih plinova zajedno oko 0,002%. Osim helija, koji se uglavnom dobiva iz prirodnoga plina, tehnički iskoristivi plemeniti plinovi dobivaju se iz zraka prilikom njegove rektifikacije radi dobivanja kisika ili dušika. Plemeniti plinovi lako se ioniziraju, pa već pri razmjerno niskom naponu podliježu električnom izboju uz emisiju karakteristične svjetlosti, što je osnova jedne od njihovih tehničkih primjena. Budući da su u atomima plemenitih plinova sve elektronske ljuske sasvim popunjene, ti su plinovi kemijski inertni i njihovi se istovrsni atomi ni međusobno ne spajaju u molekule. Međutim, poznati su malobrojni kemijski spojevi ksenona (najstabilniji), kriptona i radona s najelektronegativnijim elementima (fluor, kisik). Svi plemeniti plinovi, osim radona, imaju važnu uporabu u tehnici. (→ argon; helij; kripton; ksenon; neon; radon)

Citiranje:

plemeniti plinovi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/plemeniti-plinovi>.