Plisecka [~se'~], Maja Mihajlovna (Majja Mihajlovna Pliseckaja [pl’is’e'ckəjə]), ruska balerina, koreografkinja i pedagoginja (Moskva, 20. XI. 1925 – München, 2. V. 2015). Od devete godine bila je učenica škole Boljšoj baleta, u kojem je angažirana 1943. kao solistica te se odmah istaknula ekspresivnošću i tehnikom. Tijekom bogate karijere plesala je sve bijele balete, a osobito se istaknula interpretacijom Smrti labuda (C. Saint-Saëns). Uspješno je plesala i u koreografijama svojih suvremenika: Kameni cvijet (S. S. Prokofjev, koreografija Leonid Mihajlovič Lavrovski, 1954., i Jurij Nikolajevič Grigorovič, 1957), Konjić Grbonjić (R. K. Ščedrin, koreografija Aleksandar Ivanovič Radunski, 1960), Legenda o ljubavi (Arif Melikov, koreografija J. N. Grigorovič, 1965), Carmen suita (Ščedrin, koreografija Alicia Alonso, 1967), Bolesna ruža (G. Mahler, koreografija Roland Petit, 1973), Isadora (L. van Beethoven, F. Schubert, F. F. Chopin, J. Brahms, F. Liszt, A. N. Skrjabin, koreografija Maurice Béjart). Sa suprugom, skladateljem Rodionom Konstantinovičem Ščedrinom, kreirala je i koreografirala balete Ana Karenjina (1972), Galeb (1980) i Dama s psićem (1985). Samostalno i s Boljšoj baletom gostovala je po cijelome svijetu. Mnoge su njezine interpretacije i koreografije snimljene na filmu. Bila je ravnateljica Baleta u Rimu (1983–84) i u Madridu (1987–90). Autorica je knjige Ja, Maja Plisecka (1994). U zagrebačkome HNK-u gostovala je s Boljšoj baletom 1965.
