STRUKE:

pliskavice

ilustracija
PLISKAVICE, dobra pliskavica, Tursiops truncatus
ilustracija1ilustracija2

pliskavice (dupini, delfini), skupina od četiri porodice sisavaca iz podreda kitova zubana (Odontoceti). Žive u morima i oceanima, oko ušća rijeka i u samim rijekama. Karakteriziraju ih čvrst kožni nabor koji na leđnoj strani stražnjega dijela tijela stvara snažnu repnu peraju, leđna peraja i čeljusti s mnogobrojnim jakim zubima stožasta oblika, podjednake veličine. Pliskavice su grabežljive životinje, a hrane se uglavnom ribom. Žive u većim skupinama. Ženka rađa jedno do dva mladunčeta. Dijele se u četiri porodice: Platanistidae (riječne pliskavice), Delphinidae (obične pliskavice), Phocoenidae (obalne pliskavice), Monodontidae (beluge i narvali). Od običnih pliskavica najpoznatija je prava pliskavica (Delphinus delphis), duga do 2,4 m, stanovnik toplih mora Sjeverne polutke (i Jadrana). Dobra pliskavica (Tursiops truncatus), duga do 4 m, živi u Indijskom oceanu i Atlantiku, a zalazi u Sredozemno more pa i u Jadran. Orka ili kit ubojica ili sabljasta pliskavica (Orcinus orca), jedan od najvećih morskih grabežljivaca (9,75 m), raširena je po svim morima. U sjevernom Atlantiku oko norveških obala, Grenlanda i istočne obale Sjeverne Amerike žive u velikim jatima bjeloboka pliskavica (Lagenorhynchus acutus), duga do 3 m, i bjelonosa pliskavica (Lagenorhynchus albirostris), duga do 3 m. Bijela pliskavica ili beluga (Delphinapterus leucas) pripada porodici Monodontidae; duga je do 6 m, raširena u Sjevernome ledenome moru i u polarnim vodama do 81° N. Narval ili jednorogi kljovan (Monodon monoceros), dug do 6,2 m, ima do 2,5 m dug kopljasti lijevi očnjak, a desni mu je dug samo 20 cm. Živi u Sjevernome ledenome moru u blizini zaleđenih obala. Obalna pliskavica (Phocoena phocoena), duga do 2 m, zadržava se u manjim skupinama u području središnjeg i sjevernog Atlantika. Pripadnici por. riječnih pliskavica žive isključivo u slatkoj vodi. Po svojoj su građi najprimitivniji. Od njih u indijskim rijekama živi gangeška pliskavica ili susus (Platanista gangetica), duga do 2,6 m, u južnoameričkim rijekama boutos ili amazonski dupin (Inia geoffrensis), dug do 2,5 m, s poput kljuna produženom čeljusti, obraslom oštrim dlakama. U riječnim ušćima južnog Brazila i Urugvaja živi laplatska pliskavica (Pontoporia blainvillei), duga do 130 cm.

Citiranje:
pliskavice. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 5. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48753>.