Pliverić, Josip, hrvatski pravnik (Nova Gradiška, 4. II. 1847 – Zagreb, 17. VII. 1907). Doktorirao u Beču 1874. Od 1875. na Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao opće državno i međunarodno pravo, hrvatsko-ugarsko i austrijsko javno pravo, bio je i namjesni profesor opće pravne povijesti 1881–83., 1892–94; dekan 1881–82., 1889–90., 1895–96. i rektor Sveučilišta 1892–93., 1904–05. Zaslužan je za razvoj moderne discipline ustavnoga prava u Hrvatskoj. Istaknuti unionistički političar; zastupnik u Hrvatskom saboru 1893–1906. i Ugarsko-hrvatskom saboru 1897–1905. U djelima je dokazivao potrebu očuvanja pune hrvatske državnosti i nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe, o čem je uspješno vodio polemiku s G. Jellinekom. Glavna djela: Pravo medjunarodno u historijskom svom razvitku (Mjesečnik, 1876), Pravni odnos Hrvatske prema Madžarskoj (Das rechtliche Verhältnis Kroatiens zu Ungarn, 1885), Prinosi ugarsko-hrvatskomu zajedničkom državnom pravu (Beiträge zum Ungarisch-kroatischen Bundesrechte, 1886), Hrvatska država (Der kroatische Staat, 1886) i dr.
