Brodovitch, Alexey

Brodovitch [brọu'dəvič], Alexey, američki grafički dizajner i fotograf ruskoga podrijetla (Ogoliči, Rusko Carstvo, danas Aĝoličy, Bjelorusija, 1898Le Thor, Vaucluse, Francuska, 15. IV. 1971).

Odrastao je u Moskvi te nakon Listopadske revolucije s obitelji izbjegao u Pariz, gdje je radio kao grafički dizajner časopisa (Cahiers d’Art, Arts et Métiers Graphiques), plakata (Le Bal Banal, 1924), kataloga i reklama (robna kuća Aux Trois Quartiers, 1928). Ondje je osnovao studio L’Atelier A. B., gdje je također uglavnom oblikovao plakate (Union Radio Paris, brodska tvrtka Cunard), baveći se i ilustriranjem knjiga (Éditions de la Pléiade; izdanja djela Puškina, Dostojevskog i Jeana Lorraina), produkt-dizajnom (nagrađen na Međunarodnoj izložbi primijenjene umjetnosti u Parizu 1925), te dizajnom scene za Ballets russes Sergeja Pavloviča Djagileva.

Pozvan za profesora na Philadelphia College of Art, preselio se u SAD 1930. Kao umjetnički direktor (likovni urednik) Harper’s Bazaara (1934–58) iz temelja je promijenio estetiku američkih i svjetskih modnih časopisa. Uvodeći modernističke ideje u popularne američke publikacije surađivao je s vodećim europskim umjetnicima i dizajnerima (Man Ray, Jean Cocteau, Raoul Dufy, Marc Chagall, Cassandre, Léonor Fini, Herbert Bayer, Salvador Dalí i dr.), kao i fotografima, među ostalima s Henrijem Cartier-Bressonom i Martinom Munkácsijem, te mnogima koji su pod njegovim umjetničkim vodstvom započeli karijeru (Lisette Model, Robert Frank, Richard Avedon, Irving Penn). Unijevši nove trendove u modnu fotografiju, na njegov su zahtjev za stvarnim lokacijama fotografi izašli iz studija i modele, moderne Amerikanke, fotografirali u njihovu okružju i na ulicama u uobičajenim, spontanim aktivnostima, stvorivši »američki izgled« toga doba.

Trajno posvećen istraživanju odnosa između teksta i slike, dinamičnim je fotografskim slikama, nerijetko s nadrealističkim prikazima i motivima, poput izoliranih dijelova tijela (usne, ruke, oči), inovativno prilagodio tiskanu riječ. Raznim je vrstama prostorne iluzije (npr. montažama prizora iz kojih iskače ženska figura), zrcaljenjem i udvostručavanjem, te osobito naglašenim bjelinama praznoga prostora, postizao maksimalni vizualni učinak. Spojivši tipografiju, grafički dizajn i fotografiju u jedinstvenu kompoziciju, oblikovao je elegantne stranice s intrigantnim elementima te revolucionirao svijet grafičkoga dizajna.

S Frankom Zacharyjem pokrenuo je kultni časopis za grafički dizajn Portfolio (1949–51), a nadahnut glazbenim notama, 1949. dizajnirao vlastiti font »Al-Bro«.

Sam je kao fotograf napravio seriju prizora baletnih predstava (1933–35), na kojima je zrnastim, kontrastnim prikazima nejasnih figura plesača, naglašavajući im zamagljenjima pokret, dočarao čarobne trenutke baleta, uzbudljivu atmosferu na sceni i iza nje, stvorivši preteču estetike koja je dominirala profesionalnom fotografijom u drugoj polovici XX. stoljeća. Predstavio ju je u knjizi Balet (Ballet, 1945), inovativnog oblika; fotografijama ponekad poredanima poput celuloidne vrpce, slične filmskoj roli, te koristeći se različitim dinamičnim topografskim stilovima, sugerirao je plesni pokret.

Izlagao je na predavanjima i radionicama, osobito u kultnom Laboratoriju za dizajn (1936–59), te je postao utjecajnim mentorom koji je odgojio vodeće dizajnere poput Otta Storcha i Henryja Wolfa, kao i generacije američkih fotografa (R. Avedon, Diane Arbus, Eve Arnold, David Attie, Harvey Lloyd, Hiro, Garry Winogrand).

U Grand Palaisu u Parizu održana mu je retrospektiva 1982. Njegova se djela čuvaju u zbirkama Art Institute of Chicago, MoMa-i u New Yorku i National Gallery of Art u Washingtonu.

Citiranje:
Brodovitch, Alexey. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 5. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49021>.