pomologija (lat. pomum: voće + -logija), znanost o voćkama i voću; u širem smislu voćarstvo, u užem proučavanje plodova. Razlikuje se pomobiologija i pomotehnika. Pomobiologija obuhvaća pomomorfologiju, pomofiziologiju, pomoekologiju i pomoekofiziologiju. Pomomorfologija proučava morfološke specifičnosti vegetativnih i generativnih organa vrstâ, odlikâ (sortâ) i podlogâ. Pomofiziologija se bavi proučavanjem fiziologije: perioda mirovanja, zametanja cvjetnih pupova, cvatnje, oplodnje, rodnosti, reza, prehrane, rasta vegetativnih i generativnih organa tijekom pojedinih fenofaza, godišnjeg i životnoga ciklusa s posebnim osvrtom na zajedništvo podloge i plemke. Pomoekologija proučava odnos voćaka prema klimi, tlu, nadmorskoj visini i reljefu, a pomoekofiziologija ovisnost fizioloških promjena o ekološkim uvjetima. Pomotehnika istražuje utjecaj tehničkih postupaka na rast, rodnost i kvalitetu plodova. Pomološka podjela, klasifikacija i determinacija plodova može biti deskriptivna, kada opisuje sortna obilježja plodova, ili komparativna, kada uspoređuje sortna obilježja ističući sličnosti i razlike. Za pojedine vrste voćaka razrađeno je više pomoloških sustava, a najpoznatiji je Diel-Lukasov sustav za jabuku, za krušku pak prirodni sustav po Lukasu. Znanstvenik koji se bavi voćarskom znanošću je pomolog. U Hrvatskoj od 1995. izlazi Pomologia Croatica, prvi hrvatski znanstveni časopis o voćarstvu.
