struka(e):

populacijska genetika, dio genetike koji proučava promjene genske učestalosti (brojčani odnos pojedinačnih alela u svakom paru alela) u genskoj zalihi (→ gene pool) neke populacije. Za opisivanje tih promjena populacijska genetika upotrebljava ponajprije matematičko-statističke metode. Polazište je populacijske genetike Hardy-Weinbergovo pravilo, prema kojem su u standardnim uvjetima okoline svi geni populacijskih genskih zaliha u konstantnoj ravnoteži, tj. javljaju se s nepromijenjenom učestalošću. Promjene u genskoj ravnoteži populacije uzrokuju mutacija i selekcija, pa populacijska genetika proučava i djelovanje tih sila na evolucijske procese unutar određenih populacija. Populacijska genetika značajna je sastavnica moderne teorije evolucije, a znatan prinos dali su joj R. A. Fisher, J. B. S. Haldane i S. Wright.

Citiranje:

populacijska genetika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/populacijska-genetika>.