TRAŽI DALJE:
STRUKE:

post

post, suzdržavanje od hrane i pića (potpuno ili djelomično) ili drugih tjelesnih užitaka iz religioznih razloga. U povijesti religija post se susreće gotovo u svim civilizacijama, a oblik posta, njegova svrha i značenje ovise o religiji i vjerskoj zajednici u kojoj se prakticira. Post tako može biti obredni, pokajnički (pokornički) i asketski, zajednički i individualni. Eskimski su šamani postili kako bi uspostavili vezu s duhovima; dugim su postom postizali egzaltirano duševno stanje, vizije i halucinacije. Post ima osobitu ulogu u hinduističkoj yogi kao sredstvo stjecanja vlasti nad samim sobom. Gotovo kod svih naroda posti se uoči obreda inicijacije, prije nekih drugih obreda i nekih blagdana. Tako post postaje institucionaliziran i ponavlja se, prelazi u običaj. Izraelci su postili tzv. veliki post uz dan pomirbe (→ jom kipur), a bilo je i drugih postova. Ranokršćanska crkva nadovezuje post na židovske običaje. Post s molitvom prakticirao se i u budizmu i maniheizmu. U islamu post ima naglašenu vrijednost, treća je od pet obveza muslimanskih vjernika; posti se tijekom cijeloga mjeseca ramazana od zore do zalaza Sunca. – U srednjovjekovnome kršćanstvu isposništvo se smatralo znakom svetosti i sredstvom da se ona postigne. Najvažniji post bila je korizma (veliki, uskršnji post). Crkva na Zapadu ublaživala je propise o postu i razlikuje post u užem smislu i nemrs (suzdržavanje od mesa). Pravoslavna crkva zadržala je tradicionalni strogi post. Protestantizam ne propisuje nikakav post.

Citiranje:
post. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 3. 6. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49683>.