struka(e):

potres mozga (komocija mozga), skup subjektivnih i objektivnih poremećaja ponašanja koji nastaju kao posljedica snažnoga udarca u glavu; posljedica su funkcijskih poremećaja u dijelovima mozga odgovornima za održavanje cjelovite funkcije svijesti. Ti su poremećaji najčešće u cijelosti prolazni i popravljivi, iako katkad mogu nastati i teža oštećenja koja završavaju odumiranjem živčanih stanica. Opisane promjene nastaju osobito u područjima moždanoga debla i hipotalamusa (→ mozak), koji su zbog specifična oblika lubanje najizloženiji djelovanju fizikalnih sila. Potres mozga očituje se trenutačnim gubitkom svijesti, mišićnoga tonusa i refleksâ, što se vraća u normalu tijekom nekoliko minuta ili, najčešće, tijekom jednoga sata. To pokazuje dobar oporavak bolesnika, pri kojem ne smije biti nikakvih novih žarišnih neuroloških znakova; oni bi upućivali na moguća teška, pa i po život opasna oštećenja, koja treba dijagnosticirati i liječiti, npr. kontuziju mozga (→ kontuzija) ili hematom ispod tvrde moždane opne. Nakon povratka svijesti često se javlja retrogradna amnezija (→ amnezija), koja može trajati od nekoliko sekundi do više sati. Potres mozga u načelu je teška tjelesna ozljeda, ali može proći bez posljedica ili pak posljedice mogu biti trajne, difuzne naravi, bez žarišnih znakova smetnji moždanih funkcija. Takav razvoj postkomocijskoga sindroma (glavobolje, brzo umaranje, nepodnošenje alkoholnih pića, smetnje koncentracije itd.) može trajno narušiti zdravlje ozlijeđenoga. To ovisi o dobi i biološkim osobinama pojedinca, o postojanju drugih čimbenika (bolesti, lijekovi) i dr. Ako se ozljede glave s potresom mozga ponavljaju, oštećenja se mogu »zbrajati« (kumulirati), što se češće događa kod alkoholičara ili boksača (traumatska encefalopatija).

Citiranje:

potres mozga. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/potres-mozga>.