TRAŽI DALJE:
STRUKE:

pregača

pregača, dio ženske (rjeđe muške) odjeće; privezana o pasu prekriva prednji donji dio tijela. Nastala je kao jedan od primarnih oblika nekrojene odjeće, najprije u obliku trokuta ili četverokuta, radi prekrivanja genitalija. U tropskim je krajevima (Bušmani u Africi, Indijanci u području Amazone) bila jedini muški odjevni predmet. Pregača od krzna i kože u srednjem je vijeku bila dio viteške i vojničke nošnje. Od XV. do XVIII. st. postala je ukrasnim rekvizitom građanske ženske odjeće; različitih duljina i izrađena od različitih tekstilnih materijala, nosila se preko suknje. U novije doba ima samo funkcionalnu ulogu zaštite pri radu. – Pregača je vrlo zastupljena u hrvatskim narodnim nošnjama. Obvezni je dio ženskih nošnji u panonskom i dinarskome području. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj (zastor, fertun) prevladava ravna pregača, od bijeloga domaćeg platna ili gusto protkana u crvenoj i crnoj boji; u Posavini je od fina lanenoga platna, složena u duboke nabore i ukrašena cvjetnim motivima; u Slavoniji (suknena pregača) od vune zagasitih boja i sa srmenom utkanicom, a u svečanoj nošnji od crne svile sa zlatovezom. Dinarskom tipu nošnje pripada šira, klječana vunena pregača (pregljača, opreg) s geometrijskim uresima, obrubljena gustim resama; Srpkinje na Kordunu nosile su kratku stražnju pregaču izrazito dugačkih resa. Kao noviji unos javlja se u nekim jadranskim nošnjama svilena traversa. U predjelu uz Dravu, od bilogorskoga kraja do Baranje, javlja se i u muškoj blagdanskoj odjeći, izrađena od modre ili crne kupovne tkanine ili domaćega bijelog platna.

Citiranje:
pregača. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 9. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50093>.