STRUKE:

prometna sigurnost

prometna sigurnost, svojstvo nekoga prometnoga sustava izraženo brojem prometnih nezgoda, opsegom njihovih posljedica, ili sličnim pokazateljima (npr. odnosom broja poginulih u prometnim nezgodama i broja stanovnika ili prijeđenih kilometara). Za svaku je granu i oblik prometa svojstven određen stupanj prometne sigurnosti. Tako je prema broju poginulih osoba s obzirom na ukupno prijeđene putničke kilometre, u razvijenim europskim državama početkom XXI. st. željeznički promet bio oko 1,5 puta sigurniji od zračnoga, 2 puta od autobusnoga, četiri puta od trajektnoga, te 35 puta od prometa osobnim automobilima. Prema tome je kriteriju cestovni promet bio najopasniji oblik prometa. U 2010. u svijetu je u cestovnom prometu poginulo oko 1,3 milijuna ljudi, od kojih 85% u slabije razvijenim zemljama. Sigurnost cestovnoga prometa neke države bitno ovisi o visini ostvarenoga društvenog proizvoda: bogatije države imaju sigurniji cestovni promet od siromašnih, a ta se razlika čak i povećava. Ekonomska šteta zbog cestovnih nezgoda procjenjuje se na približno 1% do 2% društvenoga bruto proizvoda, pa razvijenije države ulažu u napredne prometne tehnologije, zamjenu zastarjelih prometala, gradnju sigurnijih cesta, uklanjanje opasnih dijelova cestovne mreže (tzv. crne točke), svekoliku primjenu informatičke i komunikacijske tehnologije i dr. Uz aktivnosti na povećanju prometne kulture, učinkovit prometni nadzor i pooštrenje kazni, to je razlogom stalnoga porasta sigurnosti cestovnoga prometa tih država.

Uzroci cestovnih prometnih nezgoda pripisuju se trima čimbenicima cestovne prometne sigurnosti: sudionicima u prometu, prometalima te prometnicama. Vozači i pješaci glavni su uzrok u približno dvije trećine nezgoda (ljudske pogreške pojavljuju se kod 95% nezgoda), nedostatci prometala oko 3% nezgoda, a prometnice oko 8% nezgoda. Vozači nezgode uzrokuju nepažnjom, nepoštovanjem prednosti, prebrzom vožnjom s obzirom na stanje ceste, prometala, okoliša ili prometa, pospanošću, umorom, vožnjom pod utjecajem alkohola, droga i lijekova, kršenjem prometnih pravila i dr. Uzroci prometnih nezgoda istražuju se složenim metodama. Pojedinačno se odgovornost za prometnu nezgodu utvrđuje u sudskom postupku, u kojem vještaci (forenzičari) imaju važnu ulogu. Nalaz vještaka ovisi o vrsnosti očevida na mjestu nezgode, koji obavljaju istražni sudac ili policijski djelatnici.

U Hrvatskoj je broj poginulih u cestovnim prometnim nesrećama rastao do 1979., kada ih je bilo 1605. Od tada do 1990. taj je broj stagnirao (1360 poginulih), a nakon 1990. stalno se smanjuje, pa je 2010. bilo 426 poginulih, odnosno 97 poginulih na milijun stanovnika. Među državama Europske unije, Švedska je u 2010. imala najmanje poginulih na milijun stanovnika (29), dok je godinu dana ranije Poljska imala najviše (120).

Citiranje:
prometna sigurnost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 1. 6. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50640>.