STRUKE:

protekcionizam

protekcionizam (franc. protectionnisme, od protection < kasnolat. protectio: zaštita).

1. Ekonomska doktrina i odgovarajuća ekonomsko-politička praksa kojom država općom ili selektivnom zaštitom domaćih proizvođača od strane konkurencije pokušava unaprijediti opći ekonomski rast i zaposlenost ili neke posebne nacionalne interese. Ostvaruje se ograničavanjem slobodne razmjene sa stranim zemljama, uvođenjem carina i drugih pristojbi ili količinskih ograničenja na uvoz strane robe te sustavnim održavanjem depreciranoga tečaja domaće valute. Time se strana roba čini relativno skupljom u odnosu na domaću te se potiče prodaja robe domaćega podrijetla. Takva su se ograničenja najčešće opravdavala nedovoljnom iskorištenošću vlastitih resursa i radne snage, razvojem novih oblika proizvodnje, polit. razlozima i sl. Merkantilisti su vodili sustavnu brigu o tom da zemlja održava pozitivni saldo bilance plaćanja s drugim zemljama kako bi se spriječio odljev i povećao priljev zlata i srebra te time navodno povećalo njezino raspoloživo bogatstvo. Od fiziokrata i klasične ekonomske škole (F. Quesnay, A. Smith, D. Ricardo) protekcionizam je negativno ocjenjivan, navodno zbog niže ekonomske efikasnosti. Kao iznimka, u teoriji se održao argument zaštite mladih industrija (infant industry argument), koji inzistira na potrebi privremene zaštite novih industrija dok ne uhodaju proizvodnju i postignu potrebnu ekonomiju razmjera. Uz to se često navodi i nedovoljno korištenje postojećih kapaciteta te veći učinak domaće proizvodnje na nacionalno gospodarstvo, osobito na zaposlenost i potrošnju. Ta tendencija posebno dolazi do izražaja u razdobljima ekonomskih zastoja i depresija, kada ekonomska politika nastoji oživjeti gospodarstvo poticanjem potrošnje i investicija. Mnoge države uspješno su upotrebljavale protekcionističke mjere za poticanje ekonomskog rasta, zaposlenosti i tehnološkog napretka. Doktrinarni zagovornici protekcionizma bili su A. Hamilton i H. Ch. Carey u SAD-u, F. List i A. Wagner u Njemačkoj, J. M. Keynes i A. C. Pigou u Velikoj Britaniji. Ekstremni je oblik protekcionizma ekonomska autarkija, politika potpune nacionalne samodovoljnosti, kojoj su posebno sklone totalitarne države, a koja se uvijek pokazala neuspješnom.

2. Davanje prednosti komu ili čemu bez obzira na sposobnosti i kvalitetu.

Citiranje:
protekcionizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 6. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50742>.