Przybyszewski, Stanisław

ilustracija
PRZYBYSZEWSKI, Stanisław

Przybyszewski [pš61713b61713še'fsk’i], Stanisław, poljski književnik (Łojewo, 7. V. 1868Jaronty, 23. XI. 1927). Studirao u Berlinu. Filozofskim esejima O psihologiji individualizma (Zur Psychologie des Individuums, 1892) ušao je u krug berlinske modernističke boheme (prijateljevao s R. Dehmelom, A. Strindbergom, E. Munchom). Boravio i u Španjolskoj. Od 1898. u Krakovu, urednik modernističkoga časopisa Życie; zatim u Varšavi (1901–05), Münchenu (1906–19), Poznańu (1919–20), Gdańsku (1920–24) i ponovno u Varšavi. Blizak skupini poljskih ekspresionista i časopisu Zdrój (1916–18). Već u Krakovu okupio je oko sebe mladopoljsku bohemu. Pod utjecajem A. Schopenhauera i F. Nietzschea oblikovao teoriju gole duše (naga dusza), spoznaja koje omogućuje identifikaciju s biološkom (seksualnom) biti svijeta. Sklon esteticizmu i metafizici, ali i sotonizmu, erotizmu i psihopatologiji, svoje je nazore iznio u manifestu Confiteor (1899) te u knjizi Na putovima Duše (Na drogach Duszy, 1900). Objavio je pjesme u prozi Totenmesse (na njemačkom 1893., na poljskom Requiem aeternam, 1904), Vigilien (na njemačkom 1895., na poljskom Z cyklu Wigilii, 1899), De profundis (na njemačkom 1895., na poljskom 1900), Na moru (Nad morzem, 1899) i Androgyne (1900), romane Homo sapiens (na njemačkom 1895–96., na poljskom 1901), Sotonina djeca (Satans Kinder, na njemačkom 1897., na poljskom Dzieci Szatana, 1899), trilogije Sinovi zemlje (Synowie ziemii, 1904–11), Snažni čovjek (Mocny człowiek, 1912–13), Djeca bijede (Dzieci nędzy, 1913–14) i Krik (Krzyk, 1917) te drame, među kojima su najznačajnije Velika sreća (na njemačkom Das grosse Glück, 1897., na poljskom Dla szczęścia, 1900), Zlatno runo (Złote runo, 1901), Gosti (Goście, 1902), Majka (Matka, 1903) i Snijeg (Śnieg, 1903). Pisao je i eseje te memoarsku prozu. Njegovo djelo i život snažno su utjecali na razvoj modernizma u srednjoeuropskim kulturama.

Citiranje:
Przybyszewski, Stanisław. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 2. 12. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50887>.