struka(e):

psihoanalitička kritika, tumačenje književnosti u okviru psihoanalitičke teorije S. Freuda (→ psihoanaliza). Nesvjesno, središnja koncepcija Freudove teorije, odnosi se na preostatak potisnutih tjelesnih nagona i seksualnih žudnji u oblikovanju svijesti. Pridajući snovima status »kraljevskoga pristupa« nesvjesnomu, Freud i njegovi sljedbenici tumačili su postupke književne razmjene (autor–tekst–čitatelj) po načelima psihoanalitičkoga dijaloga (analitičar–pacijent). Tako je prema američkom teoretičaru N. N. Hollandu (Razotkrivanje »Uskraćenog pisma«, 1980) odnos između autora, teksta i čitatelja određen prijenosom jer se tekst prividno prepušta čitateljskim mehanizmima projekcije i aktualizacije potisnute žudnje. Međutim, francuski psihoanalitičar i najutjecajniji Freudov tumač J. Lacan preobrazio je u okviru strukturalne lingvistike nesvjesno iz predjezičnoga područja nagona i afekata, koje izmiče izravnomu predočavanju, u nadomještanje potisnute žudnje označivanjem. Dok se za Freuda nesvjesno doseže obilaznicom snova ili simptoma, u Lacanovoj je teoriji ono već oblikovano kao retorički trop. Posljedica je toga da nesvjesno književnog teksta izmiče čitateljevim mehanizmima ispunjavanja želje, očitujući se kao pokretljivi sklop označitelja koji prisilom na ponavljanje prenosi svoju unutarnju neodlučivost na izvanjske okvire književne razmjene. Takvim tumačenjem tekst unaprijed uračunava svoju interpretaciju pretvarajući ju u produžetak vlastite izvedbe. Zato čitatelj ne može u potpunosti ovladati njegovim značenjem. Taj su teorijski obrat psihoanalitičke kritike, kojim se ona otvara prema drugim pristupima proučavanja književnosti, obilježile rasprave američkih teoretičarki Shoshane Felman (Okretanje zavrtnja interpretacije, 1977., o interpretacijskom sporu oko pripovijetke Okretaj zavrtnja H. Jamesa) i Barbare Johnson (Okvir referencije, 1980).

Citiranje:

psihoanalitička kritika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/psihoanaliticka-kritika>.