ptičja gripa, zarazna bolest ptica koju uzrokuju podtipovi virusa influence A (→ influenca). Ti virusi pripadaju porodici Orthomyxoviridae, a morfološka su obilježja svih podtipova slična; na površini lipidne ovojnice imaju dva različita glikoproteina, hemaglutinin (H) i neuraminidazu (N). Do danas je poznato najmanje 16 hemaglutinina i 9 neuraminidaza koji mogu, u različitim kombinacijama (144 moguće kombinacije), tvoriti podtipove virusa influence A. U čovjeka bolest (influencu ili gripu) obično uzrokuju samo podtipovi H1, H2, H3 u kombinaciji s N1 i N2, a svi ostali površinski glikoproteini otkriveni su u životinja, poglavito u ptica.
Većina podtipova virusa ptičje gripe uzrokuje vrlo blagu bolest u peradi, a samo neki hemaglutininski podtipovi virusa, poglavito H5 i H7, uzrokuju epidemije s velikom smrtnošću. God. 1978. prvi je put opisana ptičja gripa koja je izazvala veliku smrtnost peradi, pa je nazvana i »kugom peradi«. Sporadični slučajevi ili epidemije ptičje gripe opisane su i u čovjeka, koji se može zaraziti u dodiru sa zaraženom peradi. Prvi takvi slučajevi zabilježeni su 1997. u Hong Kongu, kada je od ptičjega virusa H5N1 oboljelo 18 osoba, od kojih je šestero preminulo. Virus je najprije zarazio perad i izazvao epidemiju na farmama, te uzrokovao velike ekonomske gubitke. God. 2003. u Hong Kongu su opisana dva slučaja ptičje gripe u ljudi uzrokovane virusom H5N1, od kojih je jedan završio smrću. Tijekom 2004. u Kambodži, Tajlandu i Vijetnamu zabilježena su tri vala epidemije ptičje gripe uzrokovane virusom H5N1 s najmanje 88 oboljelih; umrla je 51 osoba. Od tada se ptičja gripa u ljudi pojavljuje sporadično u zemljama jugoistočne Azije, a do danas je potvrđena infekcija virusima s tri različita podtipa hemaglutinina: H5, H7 i H9.
Bolest najčešće pogađa djecu i mlađe odrasle osobe u seoskim sredinama, zbog njihova bliskoga dodira s peradi. Ptičja gripa uzrokovana virusom H5N1 u čovjeka se očituje vrućicom i ostalim simptomima influence. Komplikacije su bolesti upala pluća i zatajenje disanja, što je glavni uzrok smrti u teškim oblicima bolesti. Ne postoji učinkovito cjepivo protiv virusa ptičje gripe, ali postoji mogućnost njezina liječenja i profilakse antivirusnim lijekom oseltamivirom. Osobama koje mogu doći u dodir s virusom ptičje gripe preporučuje se cijepljenje humanim sojevima virusa gripe. Iako je zabilježen velik broj bolesnika koji su bili u dodiru sa zdravim osobama, nije zabilježen prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka. Postoji opasnost da se virusi ptičje gripe bolje adaptiraju na ljude i potom zbog prijenosa bolesti s čovjeka na čovjeka uzrokuju svjetsku epidemiju gripe s velikom smrtnošću. Države se nastoje pripremiti kako bi pružile jedinstven globalni odgovor na moguću epidemiju: brzo dijagnosticiranje zaraze, identificiranje žarišta epidemije i sprječavanje njezina širenja na druge dijelove svijeta. Poduzimaju se i pripreme u smislu osiguranja antivirusnih lijekova te organizacije brze i velike proizvodnje odgovarajućega cjepiva, ako se pojavi novi pandemijski soj.
